Zasad su u službi četiri psa njuškala u Helsinkiju, a izgleda da su toliko uspješni pa je sasvim moguće da će ova metoda otkrivanja inficiranih biti primijenjena i u bolnicama, kod sportskih i kulturnih događanja.

Proces testiranja uz pomoć fantastične sposobnosti pasa da detektiraju mirise provodi se na dobrovoljnoj bazi. Putnici se zamole da trakom uzmu bris s kože. Potom se na posebnom štandu traka s uzorkom stavi u čašu pa među druge čaše s kontrolnim uzorcima.

Kad psi nanjuše "sumnjivi" uzorak uzet od osobe koja je inficirana SARS-CoV-2 virusom, na to upozoravaju zavijanjem, lajanjem ili tapkanjem šapom. Sve putnike koje su psi detektirali kao inficirane, onda se testira klasičnim PCR testovima kako bi se provjerio pseći njuh.

Na naučnim istraživanjima prije nego što su psi počeli njuškati putnike u Helsinkiju, utvrđeno je da su skoro pa 100 posto uspješni u otkrivanju zaraženih SARS-CoV-2 virusom. Ranije su naučnici utvrdili kako psi mogu namirisati ljude oboljele od karcinoma ili osobe s dijabetesom.

Jedna francuska studija zaključila je da je slatkasti miris inficiranih Covidom specifičan u odnosu na ljude koji nisu inficirani, a psi mogu otkriti razliku. Psima je, naime, potrebno samo 10-100 molekula kako bi detektirali prisutnost u odnosu na 18m potrebnih za detekciju laboratorijskom opremom.

Osim toga, pseći njuh daleko je jeftiniji nego druga testiranja. Helsinški pilot-program koji treba trajati četiri mjeseca, košta 300.000 eura.