- Milo Đukanović se na ovom susretu ponio kao pravi državnik i sve ono što je rekao je za pohvalu. Da je postupio drugačije, u Crnoj Gori bi mogla lako nastati ozbiljna politička kriza i razni opasni konflikti. A mogao je, po Ustavu, da pravi i drugačije kombinacije - kaže u razgovoru za "Danas" Veseljko Koprivica, nezavisni novinar iz Podgorice, komentarišući prve konsultacije između predsjednika te zemlje Mila Đukanovića s nosiocima tri koalicione liste koje će činiti novu Vladu Crne Gore.

Kako je ukazao, „mislim da će kohabitacija teći u tolerantnim odnosima ukoliko se u tom duhu budu ponašali Bečić, Krivokapić i Abazović“.

„Nijesam siguran da će tako biti, jer je nakon susreta s Đukanovićem Krivokapić izjavio: ‘Najvažnije je da od ovoga dana budućnost Grne Gore bude drugačija.’ Crna Gora je do sada bila nezavisna, građanska, multietnička i multivjerska i ekološka država. Znači li to da u budućnosti neće biti takva“, pita se Koprivica.

Danas: Nakon izbornih promjena u Crnoj Gori, mnogi u Srbiji su poželjeli da se pojavi „jedan Abazović“, koji često ističe da nema kompromisa s nacionalnim interesima, cilj je što prije članstvo u EU, da su nezavisnost i članstvo u NATO neupitni. Crna Gora se može, kako kaže, razvijati samo kao građanska država… Kakvi su vaši utisci?

– Abazović Dritan više uopšte nikome nije bitan u aktuelnim političkim dešavanjima u Crnoj Gori. To su mu jasno stavili do znanja i novi predsjednk Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić i mandatar Zdravko Krivokapić, iako su mnogi mislili da će se Abazović naći na jednoj od tih pozicija. Zato je sasvim logično da se on neće pitati ni ako nova vlast odluči da joj evroatlantske integracije Crne Gore ne budu jedan od prioritetnih ciljeva, da Crna Gora ne ostane građanska država, da pokuša da raskine ugovor o članstvu Crne Gore u NATO-u… A on se zaklinjao da to nova vlast neće dovoditi u pitanje.

Inače, Abazović je već pokazao pravo lice insistiranjem da mijenja Zakon o slobodi vjeroispovijesti, što znači da se on zalaže da crkvena imovina u Crnoj Gori pripadne Srbiji, da SPC i dalje neregistrovana djeluje u Crnoj Gori, da ne plaća porez… On se time zalaže za pravno nasilje, jer je i Venecijanska komisija taj zakon podržala kao zakon zasnovan na savremenim evropskim standardima.

Danas: U kojoj meri Crkva utiče na političke promjene koje se događaju u Crnoj Gori? Ili, kako je kazao rektor cetinjske bogoslovije Gojko Perović „SPC nema nikakav interes ni plan da učestvuje u formiranju vlade".

– SPC i dalje ima veliki uticaj na novo političko rukovodstvo, a Perović je veliki demagog i naravno da javno neće da prizna da crkva ima i interes i plan da učestvuje u formiranju Vlade. Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene, na primjer, tvrdi da mu Crkva ne da da uđe u novu vladu.

Danas: Kakvo je stanje medija? U novom Izvještaju Evropske komisije, između ostalog, istaknuto je da nije bilo pomaka u rasvjetljavanju ključnih afera, kao ni u oblasti slobode izražavanja…

– Medijska scena je polarizovana. Jedni mediji su udarnički bili uz dosadašnju vlast, a drugi uz opoziciju. Aktuelna bura u Televiziji Crne Gore zbog ostavki i kritika urednika signal je da će se mnogi novinari prikloniti i novoj vlasti. Profesionalizma je sve manje u medijima i za to su glavni krivci urednici, a ne vlast. Autocenzura i cenzura urednika i novinara su hronična boljka novinarstva u Crnoj Gori.

Ovih dana i ja sam bio žrtva cenzure u nedjeljniku Monitor, u kojem sam bio od prvog broja, dakle trideset godina. Glavni urednik nije htio da mi objavi intervju sa jednim sociologom iz Sarajeva i nije se udostojio da mi objasni zašto. Zbog toga sam odlučio da prekinem saradnju sa Monitorom.