Kako prenose "Novosti", šest mjeseci pred početak bombardovanja Srbije, 24. septembra 1998. godine, Samuel Berger, tadašnji američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, obavijestio je predsjednika SAD-a Billa Clintona o pripremama za ultimatum Srbiji, piše B92.

Kako pokazuju dokumenti s kojih je skinuta oznaka tajnosti, za "zaustavljanje humanitarne katastrofe na Kosovu i pripremu političkog rješenja" predlagao je "kredibilnu prijetnju vojnom akcijom NATO-a".

- To podrazumijeva pritisak na NATO da izda ultimatum sa zahtjevom Miloševiću da preduzme konkretne korake za rješavanje humanitarne i političke krize ili će se suočiti s vojnim odgovorom. Kako bi ultimatum bio kredibilan, mi i naši saveznici treba da budemo spremni da izvedemo ograničene raketne napade ako Milošević ne pristane da se povinuje. Ukoliko istraje, treba da budemo spremni da izvedemo šire vazdušne napade kako bismo spriječili njegovu sposobnost da izvodi vojne i sigurnosne operacije na Kosovu - preporučuje Berger.

Američki vanjskopolitički tim, kaže Berger, saglasan je da oslanjanje samo na humanitarne akcije i diplomatske pregovore nema perspektivu za uspjeh. Tvrdi da proces pregovora ambasadora Hila sa Miloševićem i kosovskim Albancima neće dati prihvatljiv sporazum sve dok se nasilje nastavlja "brutalnim akcijama srpskih bezbjednosnih snaga u kombinaciji sa povremenim napadima OVK".

- Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, usvojena sa 14 prema nula, uz uzdržanost Kine, i NATO odluka da počne sakupljanje snaga značajni su koraci u našim političkim i vojnim pripremama za izdavanje ultimatuma, dok istovremeno šalju snažne signale Miloševiću. Rezolucija UN-a pomaže u stvaranju političke baze za upotrebu sile za mnoge naše saveznike, ali ona eksplicitno ne dozvoljava upotrebu sile - priznaje on.

Stoga Berger upozorava Clintona da ovaj pristup ima svoju cijenu i rizike, kako političke, tako i vojne. Dokument pokazuje da je vrh SAD bio svjestan brojnih prepreka u Americi, među saveznicima, kao i svijetu, za izvođenje ovog plana.

- Osvajanje podrške saveznika zahtijevat će veliki napor, posebno s Rusijom koja se snažno suprotstavlja upotrebi sile. Mnogi saveznici će željeti da pokušaju s drugom rezolucijom UN-a, koja autorizuje upotrebu sile prije nego što NATO izda ultimatum - bio je svjestan Berger. Ipak, dodaje da je nova rezolucija manji problem od odluke nekih saveznika da odustanu od učešća u operaciji. Svjestan je, kaže, i da je problematično održavanje konsenzusa, posebno ako se Milošević delimično složi s uslovima ultimatuma.

- Morat ćemo da se detaljno konsultujemo s Rusijom bilateralno, kao i kroz NATO, kako bismo ograničili štetu po naše odnose - ističe Berger.