Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu potvrdilo je za "Jutarnji list" da je zbog teških ratnih zločina pokrenulo istragu protiv Zlatana Mije Jelića, bivšeg zapovjednika odbrane Mostara. Riječ je o generalu HVO-a koji je ovo ljeto, u povodu 25. godišnjice "Oluje", iz ruku hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića primio odlikovanje za doprinos brigada i Specijalne policije HVO-a toj akciji.

Kako je za "Jutarnji list" iz ŽDO Zagreb potvrđeno, rješenje o istrazi protiv Zlatana Mije Jelića doneseno je zbog postojanja osnovane sumnje da je kao ratni zapovjednik Mostara počinio krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, i to ratne zločine nad civilnim stanovništvom i vojnim zarobljenicima.

Istraga protiv Zlatana Mije Jelića donesena je na osnovu optužnice za ratne zločine koju je u decembru 2015. protiv njega podiglo Tužilaštvo BIH. Zlatan Mijo Jelić u Hrvatsku je pobjegao posljednjeg dana 2015. pa se pretpostavlja da mu je neko dojavio ili je sam pretpostavio da bi optužnica koja ga teško tereti, mogla biti potvrđena, što se početkom 2016. i dogodilo.

Živi u Hrvatskoj

Kako taj general HVO-a već petu godinu živi u Hrvatskoj i nedostupan je bosanskohercegovačkom pravosuđu, Tužilaštvo BiH je optužnicu protiv njega ove godine ustupilo hrvatskom tužilaštvu. U slučajevima kad BiH zbog bijega optuženika koji ima i hrvatsko državljanstvo, progon za ratni zločin ustupi hrvatskom pravosuđu, DORH ne preuzima optužnicu iz BiH automatizmom, već analizira jesu li djela za koja se bjegunac u toj optužnici tereti kažnjiva i po hrvatskom zakonu i, ako ustanovi da jesu, otvara istragu. Kako je za "Jutarnji list" neslužbeno kazao izvor iz DORH-a, dokazi koje priloži Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pod određenim uslovima, tj. ako su izvedeni i u skladu s hrvatskim zakonima, priznaju se kao da su provedeni u Hrvatskoj.

A Tužilaštvo BiH Zlatana Miju Jelića, u jednoj od najopširnijih optužnica koje je podiglo za ratne zločine, tereti da je, kao ratni zapovjednik Mostara u razdoblju od maja '93. do marta '94., odgovoran za protupravno zatvaranje civila, etničko čišćenje, naređivanje prisilnog rada ratnih zarobljenika, za ubistvo i ranjavanje najmanje 40 ratnih zarobljenika i civila koji su slani kao živi štit i na prisilni rad na liniju razdvajanja između hrvatskih i bošnjačkih snaga. Žrtve su uglavnom Bošnjaci.

Dio dokaza na kojima se zasniva optužnica BiH, izveden je pred Haškim sudom u postupku "Prlić i ostali", u kojem su šestorica predstavnika vojnog i političkog vrha bivše tzv. Herceg-Bosne pravosnažno osuđena na više od 100 godina zatvora.

Odlikovanje brigade

Prije nego što je odlučio odlikovati brigade i Vojnu policiju Herceg-Bosne za doprinos akciji "Oluja", predsjednik Hrvatske Zoran Milanović upozoren je da je protiv Zlatana Mije Jelića, koji će u ime jedne od brigada primiti to odlikovanje, Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu za ratne zločine.

Milanovića, međutim, ta činjenica nije pokolebala. Navedene brigade HVO-a predsjednik je odlikovao na inicijativu Hrvatskog generalskog zbora. Potvrdio je to prošlo ljeto u izjavi "Večernjem listu" predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Pavao Miljavac. Ispričao je kako je s još nekolicinom članova tog udruženja, nekoliko dana prije obilježavanja godišnjice akcije "Oluja", otišao na razgovor kod predsjednika Milanovića s vrlo malo nade da će on njihovu inicijativu prihvatiti. Miljavac je istom listu objasnio da je bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović tu inicijativu Hrvatskog generalskog zbora odbila strepeći od reakcije bošnjačke strane. Kad su s tom činjenicom upoznali Milanovića, on, prema Miljavčevoj izjavi "Večernjem listu", „nije časio ni časa“, a odluku o prihvatanju inicijative Generalskog zbora propratio je komentarom: „Fućka mi se što će bosanska strana protestirati, neka protestiraju, to je moja odluka i neka ide.“

Dva mjeseca nakon toga, DORH je, preuzimajući krivični progon od Tužilaštva BiH, pokrenuo istragu protiv Zlatana Mije Jelića zbog ratnih zločina.

(SB/Jutarnji list)