- Nigdje nije zabranjeno da RS provede referendum, Srbi imaju pravo da razmišljaju o tome i trebalo bi da nam bude prihvaćeno pravo na samoopredjeljenje. I Hrvatska se otvoreno zalaže za status Hrvata. BiH je pogrešno koncipirana, a sve više ljudi govori da je BiH propala, neodrživa, složena država - rekao je Dodik medijima u Srbiji.

Na ovu izjavu žestoko su reagirali i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, ali i iz Stranke demokratske akcije (SDA), koji su istaknuli da “razdruživanje” koje Dodik spominje, predstavlja direktan udar na Dejtonski mirovni sporazum.

- Svaki Dodikov konkretan potez protiv Dejtonskog sporazuma značit će odustajanje od njega, a samim tim i vraćanje na stanje prije Dejtona, odnosno na Republiku BiH - saopćili su iz SDA i dodali da polovinu stanovništva čine Bošnjaci, zbog čega se razdruživanje ne može postići srpsko-hrvatskim dogovorom.

Savjetnica za vanjsku politiku člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika Ana Trišić-Babić kaže da Milorad Dodik ovom izjavom nije pozvao na rat niti na vraćanje u period prije Dejtonskog sporazuma, već baš suprotno, na poštivanje izvornog Dejtona i njegovih odredaba onako kako su one predvidjele ustrojstvo BiH.

- I ovo nije prvi put da Dodik poziva na ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda, na prestanak nasilnog mijenjanja Dejtonskog sporazuma i on na ovaj način pokušava da podstakne treću stranu da konačno shvati da dva od tri konstitutivna naroda nisu zadovoljna situacijom u ovoj državi - kazala je Trišić-Babić.

Ona nije htjela da govori o detaljima zajedničke izjave, ali je istaknula da ona neće biti ništa drugačija od prethodnih zahtjeva Srba i Hrvata u BiH niti u suprotnosti s njenim dejtonskim karakterom.

- Milorad Dodik želi prosperitetnu i funkcionalnu državu, ali na ovaj način, uz miješanje međunarodne zajednice, to nije moguće. Dakle, zajednički je stav vraćanje na izvorni Dejton, a on sam je rezultat teških kompromisa i pregovora, ali je pokrenuo ovu državu. U ovu situaciju nezadovoljstva, otimanjem nadležnosti nas je doveo intervencionizam međunarodne zajednice, oličene u funkciji visokog predstavnika, uz podršku bošnjačkih stranaka - istaknula je Trišić-Babić.

Pored navedenog, Trišić-Babić kao glavne probleme za normalno funkcionisanje navodi i nespremnost bošnjačkih stranaka da počnu s izmjenom Izbornog zakona i strance u Ustavnom sudu.

- Nedopustivo je da jedan narod s ovakvim zakonom bira drugom narodu predstavnike u zajedničkim institucijama, a da, s druge strane, sa stranim sudijama donose odluke na štetu Srba - zaključuje ona.