KOMŠIĆ GOVORIO ZA BEOGRADSKI "DANAS": "Srbija i Hrvatska ne mogu podijeliti BiH, nisu mogle ni kada smo bili slabi!"

"Očekujem da građani u nedjelju na lokalnim izborima glasaju za političke opcije koje vjeruju u jedinstvenu, građansku Bosnu i Hercegovinu, koja ide prema NATO-u, a da kazne one koji dogovaraju podjele s Draganom Čovićem (predsjednik HDZ-a BiH), i biraju lagodan život u opoziciji, dok se drugi bore za državu. Obišao sam desetine gradova u ovoj kampanji, vidim da i ljudi na terenu vrlo dobro razumiju kome su namjere čiste i ko čuva državu", kaže za "Danas" Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

  • Politika

  • 13. Nov. 2020  13. Nov. 2020

  • 20

Komentarišući podatke da se za lokalne izbore prijavilo više od 30.000 kandidata, kao i više od 100.000 birača iz inostranstva, Komšić je rekao da je za „državu poput BiH, koja ima veliki broj građana koji žive širom svijeta, vrlo važno da zaštiti mogućnost glasanja iz inostranstva, naravno uz jedan vrlo kontrolisan proces“. Kako kaže, vrlo je optimističan da će ovaj domen u BiH biti uređen, „jer nakon dugo vremena imamo nezavisnu Centralnu izbornu komisiju, u kojoj ne mogu odlučivati Milorad Dodik i Dragan Čović“.

Stranke koje se zalažu za građansku BiH uputile su poziv OEBS i Centralnoj izbornoj komisiji da spriječe, kako kažu, „izborni inžinjering srpskih stranaka uoči lokalnih novembarskih izbora u toj opštini“. Kako to komentarišete?

– Mnogo je dokaza koji su se pojavili u javnosti kako postoji organizovan pokušaj da se ukradu izbori u nekim sredinama, pa tako i u Srebrenici, ali moramo pustiti institucijama da rade svoj posao, ovdje prvenstveno mislim na CIK BiH i policiju i tužilaštva. Vrijeme kada se moglo na izborima krasti se bliži svom kraju, a dolazi vrijeme kada će ljudi za takvo urušavanje demokratije i države ići u zatvor.

Rekli ste da zvanični Zagreb i Beograd kontinuirano rade protiv BiH. U kakvim ste odnosima sa zvaničnim Zagrebom – predsjednikom Milanovićem i premijerom Plenkovićem?

– Nema više niko, ni u BiH, ni u Srbiji i Hrvatskoj, kome nije vrlo jasna politika zvaničnog Zagreba i Beograda prema BiH. Bio je jedan period kada sam ja bio jedan od rijetkih ljudi koji je to govorio, sada to govore svi, otvoreno. Cilj je uspostavljanje trećeg entiteta, koji bi HDZ-u osigurao da nikada ne može izgubiti izbore, koji bi glas nekog Hrvata iz Hercegovine učinio pet puta vrednijim nego glas Bošnjaka ili Hrvata iz srednje Bosne, i koji bi za sva vremena podijelio i uništio BiH. Zvaničnom Zagrebu to odgovara kako bi zadržali kontrolu koju imaju u BiH putem HDZ-a, i kreirali jednu etnički čistu koloniju u južnoj BiH. A Dodiku i zvaničnom Beogradu to odgovara jer bi dodatno urušilo ideju BiH kao države, što njih primiče njihovom konačnom cilju. Ali to su sve samo njihove želje i fantazije. Nije ovo Bosna i Hercegovina koju su komadali devedesetih godina. Što se tiče Zokija i premijera Plenkovića, moji odnosi sa svim stranim državnicima ovise samo o jednoj stvari, njihovom odnosu prema BiH. Ako poštuju nezavisnu BiH, poštujem i ja njih. Ako ne…

Nije vam se dopalo to što je Milanović primio Milorada Dodika u Zagrebu?

– Nema to veze sa dopadanjem, ja se ne bavim ličnim odnosima i drugarstvom. Ja to posmatram samo kao politički potez, a taj potez nam poručuje slijedeće: mi u Hrvatskoj mislimo da ste vi u BiH tri plemena, mi ne poštujemo vaš Ustav i vašu nezavisnost, i plan nam je da vas teritorijalno podijelimo. Neka se oni i dalje sastaju, i dalje planiraju podjelu BiH, to je njihov izbor. Ali nemojte da se pretvaramo da se radi o prijateljima građana BiH.

Da li sebe više smatrate predstavnikom svih građana ili u prvom redu predstavnikom Hrvata?

– Predstavljanje jednog naroda je ideja koja je meni strana, a strana je i većini građana, pa i Ustavu. Mi biramo članove Predsjedništva iz reda nekog naroda, ali oni nisu tu da predstavljaju jedan narod, već sve građane BiH. Ja kada sam položio zakletvu sam preuzeo na sebe da vodim računa o svim građanima BiH, mene u tom kontekstu ne zanima ko je Hrvat, Srbin, Bošnjak ili Ostali, to su za mene moji sugrađani o kojima se moram brinuti. U ovom i leži suština mog sukoba sa političkim snagama aparthejda u BiH. Ja vjerujem da svi imamo ista prava, da nam etnička pripadnost ili vjersko opredjeljenje ne može davati više ili manje prava, i da svi moramo imati jednake šanse u ovom društvu. Ljudi protiv kojih se borim, a koji su uspjeli uvjeriti i neke u Sarajevu u svoju ideju, vjeruju kako neki ljudi vrijede manje zbog svoje vjeroispovijesti, kako se trebamo dijeliti i dizati granice, kako njima treba biti zagarantovana vlast poslije svakih izbora. Njihove ideje pripadaju stoljećima koja su prošla, zato i neće uspjeti u svojim namjerama.

Vjerujete li da će BiH pristupiti NATO?

– Znam da ćemo ući.

Nedavno ste vi i Šefik Džaferović, predsjedavajući predsjedništva BiH, na vanrednoj sjednici u Sarajevu, glasali su za priznanje Kosova. Prijedlog nije usvojen jer je Dodik bio protiv. Šta očekujete dalje?

– U narednom periodu ne očekujem ništa, ali dugoročno su stvari čiste i jasne. Kosovo je već država, bez obzira da li Milorad Dodik mora da blokira priznanje ili ne. To je završena priča, to je budućnost koja se ne može promijeniti, sad samo treba vremena da to neki prihvate.

Da li je „mini Šengen“ prihvatljiv za BiH?

– Usvajanjem deklaracija na nedavnom Samitu u Sofiji, kojim se stvara Zajedničko regionalno tržište (CRM), unutar sporazuma CEFTA i Transportne zajednice, što je dio Berlinskog procesa evropskih integracija, smatram kako je priča o „mini“ ili „malom Šengenu“ prevaziđena. Bosna i Hercegovina kao druga po snazi ekonomija u okviru regije Zapadni Balkan 6 (Western Balkan 6) ima sada otvoren prostor da uđe u zajedničko tržište sa svojim komparativnim prednostima, u kojima očekujemo određene rezultate unutar ekonomskog aspekta. To svakako podrazumijeva slobodno kretanje ljudi, roba, kapitala i usluga, u okviru CEFTA, ali ovoga puta pod nadzorom RCC-a (Savjet za regionalnu saradnju) i sekretarijata CEFTA, što znači jedan niz aktivnosti u svakoj zemlji iz regije koje trebaju biti usmjerene na ispunjenju obaveza iz pomenutih sporazuma. To je mnogo šira priča od „mini Šengena“, tako da smo potpisivanjem deklaracija na Samitu u Sofiji, ušli u mnogo širu, ozbiljniju i za Bosnu i Hercegovinu kvalitetniju priču od „mini Šengena“. Imamo šta ponuditi i sa čime ući u zajedničko tržište, što znači da će naši privrednici imati otvoren prostor za plasman svojih proizvoda, kapitala i usluga, sa veoma važnim elementom slobode kretanja ljudi, u čemu Bosna i Hercegovina, kao suverena država vidi i svoj vlastiti ekonomski benefit.

loading...

Komentari - Ukupno 20

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...