Iz MMKS su naveli da je advokatski tim u podnesku obavijestio da Mladić traži da na statusnoj konferenciji bude prisutan njegov advokat fizički ili putem videolinka, ali da zbog nemogućnosti njihovog dolaska traži odgađanje statusne konferencije.

Stoga je Vijeće utvrdilo da “je prikladno odgoditi statusnu konferenciju do trenutka kada će Mladićev branilac biti dostupan da se pojavi s njim na sudu”. Advokat Branko Lukić potvrdio je za BIRN BiH kako je odbrana Mladića podnijela zahtjev za otkazivanje statusne konferencije, jer kako kaže, ni on, kao ni drugi advokat Dragan Ivetić, nisu u mogućnosti prisustvovati niti pratiti konferenciju online.

"Ja ne mogu da putujem zbog korone, a Advokatska komora Srbije je uputstvo dala svojim članovima da ne mogu učestvovati putem linka. Dakle, ja sam bio nedostupan i fizički i uz videolink. Ivetić je u Africi na suđenju i on ne može, isto nije mogao fizički, a veza s Afrikom i videolink, to ne postoji, ja ga ne mogu čuti ni Viberom kako treba", kazao je Lukić.

On je dodao da jedan od advokata Ratka Mladića mora biti prisutan na statusnoj konferenciji i zbog toga se nada da će u narednom periodu uspjeti ostvariti tu mogućnost. "Oni su nam dali mjesec dana da ih obavijestimo kada možemo. Do 10. decembra ćemo da odgovorimo, a do tada će Ivetić znati da li može da prisustvuje", kazao je Lukić.

Kako se navodi u Odluci MMKS-a, statusna konferencija je krajem oktobra zakazana za 19. novembar. Predsjedavajuća Žalbenog vijeća Prisca Matimba Nyambe ranije je kazala da se, u skladu s pravilima Mehanizma, statusna konferencija mora održati u roku od 120 dana od posljednje statusne konferencije kako bi se “osobi u pritvoru koja čeka žalbenu odluku dala mogućnost da govori o pitanjima” koja uključuju njeno mentalno i fizičko zdravlje.

Mladićevi branioci ranije su isticali kako je on lošeg zdravstvenog stanja. Posljednja statusna konferencija u ovom predmetu održana je 24. jula 2020. godine.

Prvostepeno vijeće Tribunala u Haagu je 22. novembra 2017. godine Mladića, bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), osudilo na kaznu doživotnog zatvora nakon što je zaključeno da je kriv po deset od 11 tačaka optužnice – za genocid u Srebrenici 1995., zločine protiv čovječnosti u 15 bosanskohercegovačkih općina, progon, istrebljivanje, ubistva, deportaciju, nehumana djela (prisilno premještanje), terorisanje, protupravne napade na civile i uzimanje talaca.

Jedina tačka optužnice za koju Mladić nije proglašen krivim jeste ona za genocid u šest općina. Žalbama na ovu presudu, koje su nakon odgađanja iznesene 25. i 26. augusta ove godine, odbrana je tražila oslobađajuću presudu po svim tačkama optužnice, dok je Tužilaštvo zatražilo da se proglasi krivim i za genocid u još pet općina.

Tokom suđenja Mladiću, koje je počelo u maju 2012. godine, kada je Tužilaštvo dalo uvodnu riječ, saslušano je 169 svjedoka optužbe i 208 svjedoka odbrane, u spis su uvedene i pisane izjave više od 200 svjedoka, a prihvaćeno je skoro 10.000 dokaznih predmeta. Konačna presuda u ovom predmetu se očekuje u prvoj polovini naredne godine.