Izradu publikacije nakon naučnog skupa inicirala je savjetnica za prevenciju genocida i odgovornost za zaštitu pri Društvu za ugrožene narode iz Njemačke Jasna Čaušević, a izvještaj o svemu trebao bi biti predstavljen Bundestagu, političkim i vjerskim vođama, organizacijama i medijima u Njemačkoj.

Doprinos izradi publikacije dali su profesor David Pettigrew, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler, Sonja Biserko, Wolfgang Mayr, Michael Brand i Peter Lippman.

Namjera tog dokumenta je da se daju odgovori na zastoje koje je izazvao, između ostaloga, i Dejtonski mirovni sporazumom, a s ciljem promocije regionalne stabilnosti te izbjegavanja novih sukoba.

Jasna Čaušević je upozorila da su nedostaci iz sporazuma štetni i za današnji razvoj Bosne i Hercegovine, jer je zacementirao etničku podjelu zemlje i omogućio srpsku sferu utjecaja koja prijeti stabilnosti cijele regije, ocijenivši da nepravedni mir koji je Zapad uspostavio 1995. godine, nije dao državi izglede za budućnost.

- Kroz Ustav koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, Republika Srpska je u stanju blokirati sve prijeko potrebne i sveobuhvatne reforme u BiH. Zbog političke sabotaže i nedostatka volje, zemlja ima poteškoća da preuzme neophodne korake na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu (NATO) - mišljenja je Jasna Čaušević.

Ambasador Sattler u publikaciji je upozorio da su područja koja ozbiljno zabrinjavaju vladavina zakona, temeljna prava i cjelokupna funkcionalnost države.

- Ustavni i institucionalni okvir i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (ECHR), u slučajevima Sejdić - Finci i srodnim slučajevima. Reforme pravosudnog sistema potrebne su ne samo da bi BiH napredovala prema ispunjavanju kriterija za članstvo u EU, već, što je najvažnije, da bi vratila povjerenje građana u pravosuđe. Nijedno društvo ne može funkcionirati bez transparentnog i neovisnog pravosudnog sistema - podvukao je Sattler.

Profesor na Državnom univerzitetu Southern Connecticut David Pettigrew smatra da je na međunarodnoj zajednici imperativ da se odupre i osudi poricanje genocida, prijetnje secesijom i destabilizacijom i prizna suverenitet BiH ubrzavanjem puta ka Evropskoj uniji i NATO-u.

- Zakon protiv poricanja genocida, članstvo u EU i NATO-u trebali bi biti sada najvažniji ciljevi kako bi se riješilo tragično naslijeđe Daytona i podržala dugo planirana izgradnja države - kazao je Pettigrew.

U izjavi za Fenu Pettigrew je pohvalio najavu visokog predstavnika Valentina Inzka koji je kazao da bi međunarodna zajednica mogla poduzeti neke nove inicijative u BiH, uključujući i nametanje zakona protiv poricanja genocida.

Izrazio je nadu da će publikacija Društva za ugrožene narode dati dodatni zamah tome, posebno ističući da je u njoj naglašena potreba za donošenjem zakona protiv poricanja genocida.

Sažetak dokumenta naglašava nekoliko ključnih tačaka, a u jednom od njih se poziva visoki predstavnik u BiH da iskoristi bonske ovlasti i nametne zakon kojim se kažnjava negiranje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca.

Osim toga, rečeno je, moraju se usvojiti mjere za suzbijanje govora mržnje, etničkog antagonizma i separatizma, ukidanje nekažnjavanja ratnih zločinaca, obnavljanje pravde i promoviranje stabilnosti.

- Prijetnje secesijom i destabilizacijom iznutra i izvana moraju se ozbiljno shvatiti i treba ih osuditi. Suverenitet Bosne i Hercegovine ključan je za stabilnost regije i njenih unutrašnjih odnosa. To bi trebalo osigurati jasnu predanost ubrzanju puta BiH ka EU i NATO-u uz promoviranje stabilnosti i razvoja u zemlji i cijeloj regiji - rečeno je.

Izvještaj naglašava da bi EU i međunarodna zajednica trebale poticati i podržavati napredak koji je presudan za oporavak BiH, a organizacije civilnog društva i građani moraju biti uključeni u procese savjetovanja - u protivnom će im se proces pristupanja činiti apstraktnim i udaljenim.

Sukobljene strane u Bosni i Hercegovini 21. novembra 1995. godine potpisale su mirovni sporazum u Daytonu, Ohio, a danas, 25 godina poslije, Društvo za ugrožene narode smatra da ravnoteža nije postignuta iako je taj dokument okončao krvavu agresiju Srbije i Crne Gore na BiH.