BAKIR IZETBEGOVIĆ OTVORENO O DODIKU, ZVIZDIĆU, ČAMPARI, KONAKOVIĆU, EFENDIĆU I ODLASCIMA IZ SDA: "Čampara je prebrzo napredovao..."

"Dodikova izjava je, naravno, prozirna laž, koju je on izrekao kako bi se osvetio SDA."

  • Politika

  • 29. Nov. 2020  30. Nov. 2020

  • 16

Posljednji sastanak u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) pomogao je Bosni i Hercegovini da se podigne na listi prioriteta međunarodne zajednice, ali ne na način na koji je to očekivao organizator sastanka, ruski ambasador u UN-u, ili dva aktera iz Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik i Dragan Čović.

O tom sastanku, mogućnosti nekih novih velikih reformi u BiH uz medijaciju međunarodne zajednice, ali i o rezultatima proteklih Lokalnih izbora i dešavanjima unutar Stranke demokratske akcije (SDA) smo razgovarali sa predsjednikom te stranke Bakirom Izetbegovićem.

Aktuelna je 25. godišnjica Dejtonskog sporazuma, a ona je aktuelizirala i različite ideje i najave novih Dejtona, velikih zahvata na Ustavu BiH. Prepoznajete li postojanje geopolitičkih pretpostavki i interesa velikih sila, čija je inicijativa i medijacija neophodna, da se to i dogodi?

- Volio bih da mogu odgovoriti potvrdno, ali za sada ne vidim spremnost na temeljite zahvate. Vjerujem da će ubrzano sazrijevati odlučnost međunarodne zajednice da se stvore mehanizmi za sprječavanje zloupotreba vlasti i djelovanja koja su antidejtonska, protivustavna i protivzakonita, mehanizama koji će otklanjati blokade u funkcionisanju države. Dejtonski mirovni sporazum je nepravičan, ostavio je pola teritorije BiH pod dominacijom snaga Radovana Karadžića nakon etničkog čišćenja i genocida koji su počinili, čak je i Srebrenica ostala u Republici Srpskoj, ali je poseban problem njegova tek djelomična implementacija. Da je Dejtonski sporazum dosljedno proveden, i da se striktno i danas provodi, Bosna i Hercegovina bi funkcionisala daleko bolje, i u njoj bi se živjelo puno lakše. Aneks VII, koji je garantovao povratak izbjeglica i raseljenih lica, nije proveden, Aneks VI, koji garantuje nediskriminaciju, se ne provodi, Aneks XI, koji se odnosi na formiranje korporacija na državnom nivou, nije proveden, Aneks X, koji obavezuje OHR da bdije nad provedbom Dejtonskog mirovnog sporazuma i impementacijom pobrojanih aneksa, je zamro, PIC i OHR odavno ne reaguju odlučno na bjelodano jasne antidejtonske aktivnosti i direktna kršenja Sporazuma i Ustava BiH, odnosno Aneksa IV, samo "izražavaju zabrinutost".

Dakle, striktna provedba Dejtona i sasijecanje antidejtonskih djelovanja u korijenu bi mogla biti prva faza "nove odlučnosti" međunarodne zajednice. Druga faza bi trebala biti ustavna reforma koja će ukloniti mehanizme blokada i zloupotreba koje su se ispoljile u ovih 25 godina, uz ukidanje naziva Republika Srpska koji je izlika i ohrabrenje za teške diskriminacije nad svima koji nisu Srbi.

Milorad Dodik se baš potrudio da svojim istupom pred Vijećem sigurnosti UN-a potvrdi sve ono što je Valentin Inzko govorio u njemu u svom Izvještaju, a naročito u dijelu u kojem se Dodik ističe kao prijetnja stabilnosti i sigurnosti BiH. Može li takav njegov istup rezultirati energičnijom reakcijom međunarodnog faktora?

- Dodik svojom bahatošću i destruktivnim ponašanjem polako "puni čašu" nezadovoljstva međunarodne zajednice. Ovo što je uradio svojim istupom pred Vijećem sigurnosti je sigurno jedan od bitnijih koraka ka sazrijevanju odluke koja će prije ili kasnije biti donesena spram njega. On će promijeniti odnos prema BiH i njenom reformskom putu, ili će on biti promijen. Velikim igračima se ne žuri, oni puštaju vremenu da rasklima poziciju bahatih političara poput Miloševića i Dodika, da ojača opozicija, da se narod zasiti njihovih priča koje ne mogu napuniti stomak niti zaposliti omladinu. Ako je neophodno sankcijama ubrzaju takve procese.

Valentin Inzko je najavio, a neke od članica Vijeća sigurnosti su to i podržale, mogućnost sankcija EU-a prema Dodiku zbog glorificiranja ratnih zločinaca. Hoće li on promijeniti naziv studentskog doma do narednog proljeća i kakvu bi poruku zemlje EU-a poslale da i dalje ostanu slijepe i nijeme na takvo ponašanje?

- Hoće, skinut će ploču i pokušati da na taj način smanji pritisak, reterirat će u nekim stvarima, i čekati priliku da nastavi po starom. Uvjeren sam da će ta taktika biti pročitana i da će se od njega tražiti puno više, tražit će se reforme i promjene koje će definitivno stabilizirati BiH. Kao što rekoh, na prvom mjestu je to uklanjanje mehanizama kojima se blokira sistem, jačanje vladavine zakona kroz reformu pravosuđa, ubrzani nastavak procesa koji vode ka članstvu u Evropskoj uniji i NATO savezu.

I istup Dragana Čovića bio je u suprotnosti sa onim što vi kažete, što Inzko kaže, ali i onim što je Evropska komisija napisala u posljednjem Izvještaju o BiH, što se naročito odnosi na potrebu izmjena izbornog zakonodavstva. Je li moguće uopće pronaći zajednički jezik po tako važnim pitanjima sa nekim ko ignorište ne samo stavove partnera, već i upozorenja Evropske komisije?

- Teško je to postići u situaciji u kojoj je odnos snaga, zahvaljujući supremaciji domova naroda nad zastupničkim domovima, dva naprema jedan u korist SNSD-a i HDZ-a, a protiv SDA i probosanskog bloka. I teško je to postići u situaciji u kojoj je međunarodna zajednica nedopustivo pasivna. U Zastupničkom domu PSBiH 60 posto parlamentaraca pripada probosanskom bloku, u Parlamentu Federacije je ta većina 75 posto, i ta snaga se na sljedećim izborima mora preliti u domove naroda. Moramo imati dovoljan broj Srba i Hrvata u probosanskom bloku, a time i u domovima naroda. Uz ovaj uslov, i uz novi pristup i odlučnost međunarodne zajednice, stvari bi mogle krenuti u pravom smjeru. Kada stvari krenu kuda treba, HDZ će biti kooperativniji, a naći će se i dovoljan kapacitet političara u RS-u koji žele prestanak konflikata i ekonomskog zaostajanja.

Nakon Dodikove izjave o navodnom postojanju dogovora između vas i Dragana Čovića o formiranju trećeg entiteta uslijedio je niz sinhroniziranih reakcija vaših političkih oponenata. Da li je Dodikova izjava tačna, te da li je plod slučajnosti da u ovom trenutku iznese takvu tvrdnju, a da se na nju ekspresno nadovežu neke političke opcije, poput SBB-a i SDP-a?

- Dodikova izjava je, naravno, prozirna laž koju je on izrekao kako bi se osvetio SDA za sve što mu se dešava u posljednje dvije godine. Ništa nije bilo po njegovom, planovi mu propadaju i sve je izolovaniji upravo zbog upornog djelovanja SDA. Mi ne prestajemo ponavljati istine o slavljenju zločinaca u BiH, o namjernim blokadama koje pravi SNSD i HDZ, i ta naša upornost daje rezultate, pokrenula je i međunarodnu zajednicu. Naravno, rivali SDA na bošnjačkoj strani pokušavaju napuhati ovaj balon od sapunice u svoju korist, ali on je već prsnuo.

Privodi se kraju brojanje glasova sa Lokalnih izbora. Da li ste zadovoljni ukupnim rezultatom SDA, šta je za vas predstavljalo najveće razočarenje, a šta najveći dobitak SDA na posljednjim izborima?

- Ukupnim rezultatom sam zadovoljan, pobijedili smo na nivou države, Federacije i svih kantona sa bošnjačkom većinom. Osvojit ćemo oko 270.000 glasova, što je velika brojka u vremenu korone, depresije, zamora, afera, nikad jače medijske kampanje protiv SDA. Brine me neuspjeh SDA u urbanim sredinama, u centrima. U Kantonu Sarajevo smo se do ovih izbora držali veoma dobro, ponajviše zahvaljujući neslozi rivala iz lijevoga spektra. Sada smo se i u Kantonu Sarajevo sveli u prosjek koji imaju veliki, Bošnjacima naseljeni kantoni. Zeničko dobojski kanton je neznatno bolji od Sarajevskog, a Sarajevski nešto bolji od Tuzlanskog i Unsko-sanskog kantona. Ni u jednom od njih nismo uspjeli pobijediti u glavnom gradu. SDA će morati naći odgovor na neuspjeh u gradovima, uvjeren sam da se dio tog odgovora nalazi u angažovanju sposobnih, borbenih, mladih kadrova. Unatoč nepovoljnim okolnostima, aferama koje sam pomenuo, u nekim opštinama je SDA postigla odličan rezultat. Ne mogu ih sve nabrojati, ali bih istakao Konjic, Visoko, Banoviće, Živinice, Brčko, Bužim. Srebrenici čestitam bez obzira kakav rezultat za izbor načelnika postigli. Bitno je da su postigli jedinstvo i da ga sačuvaju. Očekujemo od CIK i Tužilaštva BiH da spriječe očigledne izborne krađe i manipulacije, odnosno nastavak nasilja nad Srebreničanima.

Da li će biti rezova unutar SDA u Kantonu Sarajevo, a pod tim ne mislimo samo na Kantonalni odbor, već i na općinske odbore koji nisu ostvarili adekvatan rezultat?

- Analizirat će se situacija u cijeloj BiH. Općinski odbori koji imaju u zadnja tri ciklusa pad rezultata, koji su uz to gubili i načelničke pozicije, morat će snositi posljedice. Odgovornost snose i kantonalni odbori, na prvom mjestu sarajevski, ali tek izvedenu. Predsjednik kantonalnog odbora SDA u Sarajevu je ponudio ostavku, i ona će biti razmotrena. Bilo bi logično da se ostavke ponude i sa općinskog nivoa, ali ih za sada nema. Ovo su općinski izbori, i, koliko znam, kantonalni odbori se nisu miješali u izbor kandidata za načelničke pozicije, niti u sastav kandidatskih listi za općinska vijeća.

Potpredsjednik SDA Denis Zvizdić je uvjetovao svoj ostanak u stranci ostavkom Kantonalnog odbora i odlaskom nekih ljudi koji, kako je kazao, prave probleme. Vi ste kazali da ste za taj ultimatum saznali iz medija, da vam nije lično to rekao. Jeste li razgovarali u međuvremenu i kako reagirate na takve ultimatume?

- Ja sebe smatram strpljivim čovjekom, političarem koji je spreman oprostiti i napraviti komprimis, ali nikad se nisam povukao pred ultimatumom. SDA je demokratska stranka, u njoj ne naređuje ni predsjednik koji ima posebne ovlasti, pa sigurno neće naređivati ni potpredsjednik Zvizdić. Odluke će donijeti stranački organi nakon podrobnih analiza, nikako u postizbornoj euforiji niti metodom linča. SDA je poljuljana u Sarajevu, mnogi vrijedni kadrovi na raznim nivoima vlasti su poljuljani prenapuhanim aferama, napadima, lošim izbornim rezultatima. Moramo imati poštovanja prema njima, sačuvati strukturu SDA, nekima se naravno zahvaliti i zamoliti ih da se pomjere, ali nećemo ih ponižavati i udarati u leđa.

Bivši član SDA Aljoša Čampara, čini se, ne može da preboljeti izbacivanje, te se njegovi javni istupi uglavnom svode na vašu stranku, pa čak i vas lično. Šta su stvarni razlozi njegovog nezadovoljstva u SDA? Jednom ste rekli da oni baš ne odgovaraju razlozima koje Čampara iznosi u javnosti.

- Naravno da ne odgovaraju. Političari kada nisu zadovoljni svojim statusom, kada procijene da im je ugroženo napredovanje, počnu sa galamom kako je država i demokratija ugrožena, kako sve propada. A Čampara je prebrzo napredovao, kumulirao pozicije, pa mu se usporavanje učinilo nazatkom. Problem sa Čamparom neće biti osobito izražen u vidljivom dijelu politike, mada se on pretvorio u jednog od ostrašćenih mrzilaca SDA, problem će biti u njegovom uvlačenju politike u Tužilaštvo, i Tužilaštva u politiku. To je opasno i nedopustivo, jer proizvodi montirane procese i odvlači fokus i energiju Tužilaštva od pravog kriminala.

Ratni zločinci odgovorni za opsadu Goražda, ili za strahovite patnje civila u Vlasenici, evo već četvrt vijeka čekaju da budu optuženi, ali Tužilaštvo ima prećeg posla, promptno i na dnevnoj bazi se bavi direktorom OSA-e, i time podriva stabilnost Bosne i Hercegovine. Ambiciozni i nadobudni tužioci troše novac poreskih obveznika na vlastitu promociju. Prije petnaestak godina vođena je akcija na "terorističko leglo Maoču", organizovana je neviđena opsada tog sela, angažovane enormne policijske snage, i od svega toga na kraju nije bilo ništa. A koštalo nas je para i ugleda. Zatim je pompezno krenuo predmet "Reket", tražio se bosanski Senader, rukovodstvo SDP-a je mjesecima ispitivano, trošio se novac poreskih obveznika i ugled ljudi koji su prolazili kroz istragu. I opet – ništa. Zatim je suportiran proces protiv Radončića koji je vođen godinama u Prištini. Koštalo nas je to novaca, ugleda zemlje, ugleda ljudi, i umalo koalicije SDA-SBB. I od procesa nije bilo ništa. Propao je kao i prethodna dva. Po reakcijama Radončića se da zaključiti da su ga ubijedili kako sam iza procesa stajao ja i SDA, da je Aljoša bio samo "mač u mojim rukama", što je notorna laž.

Protiv direktora OSA-e Osmana Mehmedagića je podignuta optužnica koja je proizašla iz "anonimne krivične prijave" iza koje, prema izjavama Čamparine saradnice FUP-u i Tužilaštvu KS, stoji upravo on. Čini se da je, čak i po samim javnim istupima, Čampara stao rame uz rame uz Dodika, Čovića i one koji žele smjenom direktora staviti OSA-u pod kontrolu. Jesu li u pitanju lična neslaganja, neostvarene ambicije ili je nešto treće u pozadini takvog odnosa?

- OSA i njen direktor imaju izvanredne uspjehe u poslu kojim se bave. Svakodnevno imamo dobre akcije u borbi sa organizovanim kriminalom. Ali o tome se ne priča, taj važni i korisni posao nije tema. Istakao bih činjenicu da već pet godina nema terorističkog akta u BiH. Sve se završava tiho i bez pritiska na selefijske grupe u BiH. OSA smeta onima koji ne vole BiH, koji zemlji i državi pokušavaju nanijeti štetu. I Aljoša im se pridružio iz sebi znanih razloga, a to sigurno nanosi štetu BiH.

Jedan od onih koji su se afirmirali u SDA, a danas su oponenti vaše stranke, je šef NiP-a Elmedin Konaković. I on vrlo rado kritikuje vas lično, vodi agresivnu kampanju protiv SDA. Šteti li ta kampanja SDA-u, te kako komentarišete Konakovićevu politiku?

- Mora se odati priznanje rastu NiP-a. Konaković je pronašao formulu u napadima na SDA i ujedinjavanju svih koji su protiv SDA. NiP raste, ali nije osobito pogodio tradicionalno biračko tijelo SDA, više su stradali drugi, recimo SBB i SDP. SDA nije uzdrmana padom podrške glasača, već udruživanjem "četiri na jednog", što je zaista dalo rezultat u Sarajevu. Imaćemo za koji dan vladu "Četvorke" u Sarajevu, i neće joj biti lako. Konaković će majstorski nastaviti da izbjegava odgovornost i da je prebacuje na druge. Po logici stvari, trebao bi on voditi novu vladu, nastaviti ono u čemu ga je, navodno, prije nekoliko godina zaustavila SDA. Ne može se više "vaditi" na SDA, ali sigurno neće preuzeti taj rizik i odgovornost. Jer sve što je radio u životu loše je završilo. Pokušaji da se bavi sportom, da studira, da se bavi biznisom, da bude premijer su zaista bili tanki i neuspješni. Ali on krivicu za neuspjehe majstorski prebacuje na druge. On dobro priča, kritikuje, on pretenduje da zna i ima rješenje za sve, ali bježi od odgovornosti. I gura druge u vatru. I tako će i nastaviti. Dok ga, što kažu Sarajlije, narod ne "prokuži".

Načelnik Novog Grada Semir Efendić daje dvosmislene odgovore na medijske upite o eventualnom napuštanju SDA, a u javnosti se spekulira o toj mogućnosti. Ostaje li on u SDA?

- Efendić je jako dobar i aktivan načelnik, ima izrazite operativne sposobnosti, radovat će me da ostane u SDA. Sposoban je da bude dobar načelnik, ministar, možda i premijer.

Sada već imamo desetine bivših kadrova SDA, koji su svoja prva i nerijetko jedina iskustva stekli u vašoj stranci, a onda su vam okrenuli leđa. Šta je uzrok tome?

- Ambicija i pritisak sredine. Nije lako nositi politiku SDA, zahtjevno je to. Pritisak koji nose Bošnjaci i SDA je daleko veći od pritiska koji nose Srbi i Hrvati i stranke koje ih predstavljaju. Nije lako braniti identitet muslimana u Evropi, i to samo po sebi cijepa bošnjačko političko tijelo. Samo Bošnjaci imaju jaku građansku opciju koja se ostrašćeno bori protiv bošnjačke nacionalne stranke, bosanski Srbi i Hrvati nemaju takvih podjela. Demokratija je istinski razvijena, a mediji istinski slobodni upravo na teritorijama koje je odbranila Armija RBiH, i na kojima politički djeluje SDA. Na tom dijelu BiH je razvijena mreža nevladinih organizacija, a smještene si i ambasade i međunarodne institucije, a oni redovito podržavaju jačanje konkurencije i alternative. Sve navedeno vrši pritisak na SDA, kakav ne postoji u odnosu na HDZ ili SNSD.

Naročito je to prisutno u Sarajevu, za razliku od Banje Luke ili zapadne Hercegovine. S obzirom na sve navedeno, stvorena je atmosfera u kojoj nije lako braniti pozicije SDA, lakše je pridružiti se kritikama, izaći iz SDA koja je pod raznovrsnim pritiskom, preći u NiP, kao što se nekad prelazilo u SBiH ili SBB. I to se dešava. I uvijek su se Bošnjaci lakše dijelili i rasipali od Srba i Hrvata. I u vrijeme neospornog lidera kakav je bio Alija Izetbegović. On je imao razlaz sa Abdićem, Zulfikarpašićem, Silajdžićem, Seferom Halilovićem. Tihić je za rivale dobio A-SDA, Radončića, reisa Cerića, Edhema Bičakčića, Džemaludina Latića. I mom vremenu se to nastavilo sa Kukićem, Konakovićem koji su napravili izvjestan uspjeh, ali i nizom drugih koji nisu uspjeli napraviti vidljiv politički prodor.

Vaša opozicija, prije svega ona u Kantonu Sarajevo, najavljuje preuzimanje vlasti i na višim nivoima nakon Općih izbora 2022. godine, da će oni sjesti za pregovarački sto sa Dodikom i Čovićem, što znači da baš ne namjeravaju politički se širiti van nekoliko kantona u FBiH. Kako gledate na takve najave?

- Njihovo je da pokušaju. Ne vjerujem da će uspjeti. Ali im predlažem da konačno ozbiljno razmisle o prodoru na teritorij na kojem dominiraju HDZ i SNSD. Napadom na SDA se ništa ne rješava, samo se komplikuju odnosi u probosanskom bloku koji bi trebao donijeti promjene o kojima sam govorio. Mogu osvojiti po neku bošnjačku poziciju, uzeti je od SDA, ali će nanijeti štetu zemlji koju volimo u vremenu kad bi se ona mogla pokrenuti iz zastoja i političkog limba. Prepustiće im SDA ministarske i direktorske pozicije, pod uslovom da zajednički nadjačamo one koji prave problem BiH. Uvjerili su se svi u ovom mandatu da SDA ne brani fotelje, da brani državu.

U BiH je čak i migrantska kriza ispolitizirana. Dodik ne dozvoljava izlazak Oružanih snaga na granicu, institucije RS-a organizovano prevoze migrante do FBiH, a opozicione probosanske stranke svu odgovornost za sve sistemske propuste fakturišu ministru sigurnosti BiH. Ko sve snosi odgovornost i šta je potrebno uraditi da se situacija popravi, naročito zbog nadolazeće zime?

- Odgovornost je, prije svega, na Vijeću ministara, a zatim i na svim ostalim razinama vlasti, te na predstavnicima Evropske unije. Ovo je problem EU-a u kojem je BiH kolateralna, tranziciona žrtva. Granica se mora efikasnije zatvoriti, a to neće ići bez odluke Predsjedništva o angažovanju Oružanih snaga i bez ekipiranja Granične službe. Kontrola kretanja migranata se neće moći efikasnije sprovesti bez jačeg angažmana nadležnog međunarodnog faktora, Federalnog i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova. Migranti se neće moći smjestiti pred zimu, hiljade njih, bez otvaranja novih migrantskih centara, a to neće moći ponovo biti u bošnjačkim sredinama. Vijeće ministara ovih dana pravi Plan upravljanja migrantskom krizom i treba uzeti u obzir sve navedeno, inače ćemo svjedočiti humanitarnoj katastrofi koja će imati implikacije i na sigurnosnu situaciju. Bošnjaci ne mogu primiti ni jednog novog migranta, Ministarstvo sigurnosti ne može primiti na sebe više nijedan problem migrantske krize. Ovo moraju imati u vidu i predstavnici EU-a koji idu linijom manjeg otpora i pokušavaju uporno čitav teret krize smjestiti među Bošnjake i na leđa bošnjačkih predstavnika u strukturi vlasti.

Faktor.ba

loading...

Komentari - Ukupno 16

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...