Dragan Kalinić, po zanimanju hirurg, politički se aktivirao u Markovićevim „reformistima“ da bi zatim postao blizak saradnik Radovana Karadžića i poslanik u ratnoj Skupštini bosanskih Srba.

Obavljao je dužnosti predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske i predsjednika Srpske demokratske stranke, a 2004. godine je, odlukom visokog predstavnika Paddyja Ashdowna, razriješen svih političkih funkcija.

Poznato je da Milorad Dodik uporno i dugo negira presude Haškog tribunala, a s Draganom Kalinićem, sadašnjim savjetnikom i oficirom za vezu s Haagom, veže ga upravo jedna epizoda iz sudnice ovog suda. Naime, Dodik se od Dragana Kalinića distancirao upravo u haškoj sudnici, odnosno od njegove ratne prošlosti.

Dodik je, kao što je poznato, svjedočio u Haškom tribunalu u ljeto 2003. godine u predmetu protiv bivšeg potpredsjednika Vlade RS-a Radoslava Brđanina, koji je osuđen na 30 godina zatvora. Tokom svjedočenja, Dodik je insistirao da nije svjedok nijedne strane u postupku. „Ne smatram sebe ni svjedokom odbrane ni svjedokom optužbe“, rekao je tada u sudnici. Iako ih Dodik negira, presude Haškog tribunala se jednim dijelom temelje upravo na njegovim izjavama, koje je dao u svojstvu svjedoka.

Dodikovi iskazi pomogli su da Tužilaštvo dokaže kako je dominantno raspoloženje u Skupštini bosanskih Srba bilo u znaku odobravanja zločinačkih ciljeva prema nesrpskom stanovništvu.

Sudsko vijeće se u presudi Brđaninu poziva na sljedeći Dodikov iskaz o atmosferi u Skupštini bosanskih Srba, a u vezi je s govorom koji je dao Dragan Kalinić, tadašnji poslanik, a sadašnji Dodikov savjetnik u Predsjedništvu BiH.

Tužilac: Sada, molim vas, želim da pređemo na govor Dragana Kalinića, ako ga možete naći. Nalazi se na 22. stranici u prevodu. Gospodin Kalinić je kazao u drugom paragrafu: „Jesmo li izabrali da ratujemo ili da pregovaramo? Ovo govorim s razlogom. I odmah moram dodati, znajući ko su naši neprijatelji, i kako su perfidni, kako im se ne može vjerovati sve dok ne budu fizički, vojno uništeni i zgnječeni, što naravno podrazumijeva da prvo budu eliminisani i likvidirani njihovi ključni ljudi.“ Prije svega, je li ovo isti gospodin Kalinić koji je s vama istupio iz Partije reformista?

Dodik: Da, riječ je o istom čovjeku. Ali ako mogu, želio bih reći nešto o prvom paragrafu. Gospodin Kalinić kaže da je govorio uime nezavisne poslaničke grupe, a ja kažem da nije tako, jer to nije bilo uime nezavisne poslaničke grupe, zato jer nije bila ni formirana tada. Tako da je mogao govoriti u svoje ime i uime jednog broja ljudi, ali sigurno ne u moje ime.

Tužilac: Upravo to želim da vas pitam. Kao što kažete, on je kazao da govori uime nezavisnih poslanika a i vi ste bili jedan od njih. Jeste li, gospodine Dodik, očekivali da kaže nešto ovakvo?

Dodik: U tom trenutku, zasigurno nisam očekivao da on govori uime ove nezavisne poslaničke grupe, ali moram reći da je to bio vrlo nadahnut govor [it was highly inspireed speech] i da je prihvaćen jako dobro kod ostalih poslanika u skupštini.

Tužilac: Vidite, on je rekao da želi neprijatelje fizički i vojno uništiti, te zgnječiti, a to svakako podrazumijeva eliminaciju i likvidaciju njihovih ključnih ljudi. Jesu li to osjećaji koje ste očekivali da će izraziti?

Dodik: Ne. On je to kazao, nisam ja, i sjećam se tog momenta. Nisam očekivao takav pristup.

Tužilac: Sada, ćemo… Izvinjavam se, posljednje pitanje u vezi s time: šta se, nakon toga, u političkom smislu desilo g. Kaliniću?

Dodik: Ubrzo nakon toga je postao član vlade ili je možda već bio u vladi, kao ministar zdravstva. Poslije rata je postao predsjednik SDS-a i danas je predsjednik Skupštine RS-a, te predsjednik te stranke.

Dakle, ovi haški dokumenti nesumnjivo potvrđuju da su, uprkos Dodikovom javnom nepriznavanju, presude temeljene upravo i na njegovim svjedočenju. S druge strane, Dragana Kalinića, kojeg se „odrekao“ upravo u Haškoj sudnici smatrajući ga dijelom Karadžićeve zločinačke kamarile, imenovao je prvo za svog savjetnika, a zatim i za oficira za vezu s Tribunalom u Haagu.

(S. Begović)