Komentirajući raniju izjavu ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana kako Komšića niko u Hrvatskoj neće primiti, jer ga ne smatraju legitimno izabranim predstavnikom Hrvata u Predsjedništvu BiH, Džaferović je u intervjuu za bosanskohercegovačku redakciju televizije N1 kazao kako to smatra uvredljivim za BiH, jer se na taj način pokazuje da Hrvatska ne poštuje "legalne i legitimne odluke građana BiH", pa i Dejtonski sporazum kojim je propisan način biranja članova državnog vrha.

"Ako želi dobre odnose s BiH, Hrvatska će morati promijeniti politiku", kazao je Džaferović, koji je u intervjuu potvrdio i kako se na izborima 2022. godine neće natjecati za još jedan mandat u Predsjedništvu BiH, što je indirektna naznaka kako će kandidaturu prepustiti predsjedniku Stranke demokratske akcije (SDA) Bakiru Izetbegoviću, piše Hina.

Odgovarajući na pitanje o zahtjevima za izmjenama Izbornog zakona BiH kojima bi se osiguralo da se hrvatski član Predsjedništva BiH bira glasovima Hrvata, Džaferović je kazao kako je izborna pravila moguće mijenjati samo na temelju poštivanja presuda Europskog suda za ljudska prava, koje traže uklanjanja svake vrste diskriminacije u izbornom procesu.

"Ne možete donositi Izborni zakon mimo odluka Europskog suda za ljudska prava", kazao je Džaferović istaknuvši kako je to i stajalište Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC), prenosi Tportal.

Upravni odbor PIC-a u srijedu je, nakon dvodnevnog sastanka, održanog u Sarajevu, zaključio kako je izborna pravila u BiH potrebno reformirati tako što će se "uzeti u obzir odluke Ustavnog suda BiH te odluka iz predmeta 'Sejdić - Finci' i srodne odluke Europskog suda za ljudska prava, koje još nisu provedene, neke i više od deset godina".

Najutjecajnije zapadne zemlje ovime se preko svojih visokih diplomata poručile kako očekuju da se BiH "suzdrži od poduzimanja zakonodavnih ili političkih koraka koji bi otežali provedbu presuda Europskog suda".

Taj je sud kroz presudu "Sejdić - Finci" te još tri odvojene presude zaključio kako BiH krši ne samo prava pripadnika nacionalnih manjina kojima onemogućava kandidiranje za članove Predsjedništva BiH i zastupnike u Domu naroda Parlamenta BiH nego i onih koji se ne žele nacionalno izjasniti, a građani BiH u izbornom procesu diskriminiraju se i po mjestu prebivališta, jer naprimjer, Hrvat koji živi u Republici Srpskoj, ne može biti kandidat za člana državnog vrha niti to može biti Srbin iz Federacije BiH.

HDZ BiH, pak, insistira, prije svega, na provedbi presude Ustavnog suda BiH kojom je utvrđeno kako bi se zastupnici u nacionalnim klubovima u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH trebali formirati na osnovu izborne volje birača čije nacionalne interese zastupaju. Tu presudu kroz promoviranje načela konstitutivnosti naroda i legitimnog predstavljanja najveća hrvatska stranka u BiH želi primijeniti i na izbor članova Predsjedništva BiH.