Inzko je govorio o porukama sa sjednice, mogućim sankcijama EU prema nekim bh. političarima te o posljednjim istupima srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika.

Na konstataciju voditeljice kako se stječe utisak da se poruke ambasadora PIC-a upućene bh. vlastima stalno ponavljaju, a da, s druge strane, izostaje provedba reformi, Inzko je kazao da je isto konstatovao jedan ambasador.

„Neke stvari se, nažalost, ponavljaju, jer teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine neki još osporavaju. Vi to znate. Bilo bi nam svima drago da se neke stvari ne ponavljaju. Ono što je novo ovaj put na sjednici je široka i dubinska diskusija o pomirenju u Bosni i Hercegovini”, kazao je visoki predstavnik.

Naglasio je da su ambasadori zaključili da je kod mnogih evropskih država proces pomirenja bio težak, „ali ipak na kraju uspješan“. Kao primjer je naveo Njemačku i Francusku, koje su ratovale sto godina, Irska je imala svoje sukobe, njemačko- poljski odnosi, također, nisu bili najbolji…

„Danas su sve to prijatelji. U BiH je veliki problem što nema svugdje pomirenja. Ima ga na nivou između građana, komšija. Ima i nekih opština koje su tu dobre, međutim kada ideš prema vrhu politike, pomirenja ima mnogo manje. Imamo čak osjećaj da neki političari od toga žive”, poručio je Inzko.

Na pitanje šta će se desiti ako se domaći političari ogluše o današnje poruke, Inzko je kazao da su „posljedice vrlo jasne“.

„Dao sam rok od šest mjeseci i, ako do tada ne dođe do mijenjanja politike u Bosni i Hercegovini, spreman sam obratiti se ministrima vanjskih poslova u Evropskoj zajednici da pokrenu mehanizam da ovakvi ljudi više ne mogu tamo putovati i da im se, eventualno, zamrznu žiroračuni“, kazao je Inzko.

On se osvrnuo i na istup predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, koji je uputio kritike Inzku na okruglom stolu kojem su prisustvovali ambasadori članica Vijeća sigurnosti UN-a.

„On je dosta toga pričao i na Savjetu sigurnosti i inače. PIC je donio neke važne odluke. Potvrdio je da visoki predstavnik ima bonska ovlaštenja. Prema tome, izjave gospodina Dodika nisu na mjestu.  Bolje bi bilo da gospodin Dodik razmišlja o tome kako ispuniti uslove za zatvaranje OHR-a, a oni su vrlo jednostavni - da on u gruntovnicu upiše državnu imovinu koja pripada BiH, da upiše i vojnu imovinu i da se tako rješava agenda, dnevni red 5+2, a ne da kritikuje mene i institucije međunarodne zajednice”, zaključio je Inzko.

Podsjećamo, politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu sastali su se 1. i 2. decembra 2020. putem videolinka kako bi razmotrili stanje provedbe Općeg okvirnog sporazuma za mir, koji i dalje predstavlja temelj za stabilnu, sigurnu i prosperitetnu Bosnu i Hercegovinu.

Upravni odbor je još jednom potvrdio svoje neupitno opredjeljenje za teritorijalni integritet i temeljnu strukturu BiH kao jedinstvene i suverene države, koja se sastoji od dva entiteta.