Glavna advokatica tima odbrane federalnog premijera Fadila Novalića Vasvija Vidović kazala je kako optužnicu još nije vidjela i da zbog toga ne želi špekulirati. 

"Optužnicu još nisam vidjela, osim dijela koji navode mediji, zato ne bih špekulisala. Ali, istine radi, moram reći da u svojoj karijeri nisam imala čistiji slučaj. Već šest mjeseci s kolegama, istražiteljima, uključujući i međunarodne eksperte, prikupljamo i provjeravamo dokaze, provodeći našu istragu. Ne postoje dokazi koji potvrđuju navode optužice za premijera, a apsolutno ne postoje dokazi za pranje para i primanje dara", izjavila je Vasvija Vidović za Fenu te dodala:

"Imajući u vidu da smo u proteklih šest mjeseci bili svjedoci medijske harange, koju bih nazvala suđenjem prije suđenja, želim da naglasim da iskreno vjerujem da će Sud Bosne i Hercegovine predmetu pristupiti maksimalno profesionalno i da će pažljivo razmotriti koliko i kakvih dokaza Tužiteljstvo BiH zaista nudi protiv premijera." 

Mada nije izgovorila njeno ime, čini se da je advokatica Vidović, među ostalima, ciljala i na Novalićevu kolegicu iz Predsjedništva SDA Almu Čolo, koja je federalnom premijeru “presudila” i prije suđenja.

Na pitanje voditelja N1 televizije bi li premijer FBiH Fadil Novalić trebao podnijeti ostavku, što su zatražili iz SDP-a, Alma Čolo je kazala da je pred Novalićem veoma teška odluka, jer je ova vlada u tehničkom mandatu.

“Hoće li podnijeti ostavku, ne znam, ali on će sigurno biti opterećen odbranom svojom, jer je složen proces i neće se sigurno završiti u periodu od dvije godine. Stranka treba procijeniti šta je najbolje i šta je u interesu i partije i premijera Novalića”, komentirala je te dodala:

“Moj stav kao pravnika, da u slučajevima kad se potvrdi optužnica, da svaki visoki funkcioner mora odstupiti s te pozicije kako bi rasteretio političku stranku koju on zastupa na toj poziciji, tako da treba da podnese ostavku Novalić ako se potvrdi optužnica.”

No, kao pravnica, Čolo bi morala znati za univerzalni pravni institut presumpcije nevinosti.

Presumpcija nevinosti jedno je od temeljnih načela savremenog sistema ljudskih prava i ima ključnu ulogu u osiguravanju prava osobama koje se nalaze u krivičnom postupku. Riječ je o pravnom mehanizmu kojim se osigurava da je svaka osoba nevina dok joj se ne dokaže krivica.

Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od 9. marta 2016. godine o jačanju određenih vidova pretpostavke nevinosti u krivičnom postupku nalaže da se nadležna državna tijela i organi vlasti trebaju suzdržavati od prikazivanja osumnjičenika ili okrivljenih osoba kao već krivih, kako u sudnici, tako i u javnosti.