NA SNAGU DANAS STUPIO PRAVILNIK: Stanovnici RS-a ni gljive više ne smiju brati koliko hoće

Mnoge porodice u Hercegovini žive od sakupljanja ljekovitog bilja. Kadulje pojedini naberu i više od dvije tone, a kućni budžet time poprave i za oko 2.000 KM.

  • Društvo

  • 07. Dec. 2020  07. Dec. 2020

  • 3

Danas na snagu stupa Pravilnik o uslovima korištenja i načinu sakupljanja ostalih šumskih plodova u Republici Srpskoj.

Naizgled birokratski naziv krije zamke za one koji se bave sakupljanjem plodova. Sve se ograničava količinski na jedan kilogram za ličnu upotrebu, dok bi se za preprodaju trebao plaćati postotak Javnom preduzeću "Šume RS".

Šuma samo što nije utonula u zimski san. Probudit će se na proljeće, po novim pravilima. Bilo da u njoj ili oko nje berete kamilicu, brusnicu, žalfiju ili, pak, gljive, pravila su ista. Definisana, sa potpisom ministra poljoprivrede, objavljena u "Službenom glasniku".

Normativno se ograničava sakupljanje ostalih šumskih proizvoda, količinski ćete moći za svoje potrebe iz šume uzeti maksimalno jedan kilogram nekog čaja, voća, gljiva, ali i mahovine, šiblja, sijena, crnice ili, pak, humusa.

Mnoge porodice u Hercegovini žive od sakupljanja ljekovitog bilja. Kadulje pojedini naberu i više od dvije tone, a kućni budžet time poprave i za oko 2.000 KM.

U Ministarstvu poljoprivrede objašnjavaju da će to i dalje moći raditi, ali da će morati biti registrovani. To znači da će otkupljivači morati svojim kooperantima dodijeliti identifikacionu karticu, a firme su u obavezi da "Šumama" plate pet posto vrijednosti.

“Fizička lica kojima je potrebno da žive od te djelatnosti, i dalje sakupljaju i predaju komercijalnim proizvođačima, a komercijalne firme plaćaju nadoknadu. Fizička lica ne plaćaju, ostaje kao što je bilo. Mi imamo podatak da su u 2019. godini firme koje se bave preradom i prodajom ostalih šumskih proizvoda, imale vrijednost izvoza oko 23 miliona KM, a uplata JP 'Šume' na ime tog resusa je bila svega 8.000 KM”, kaže Goran Zubić, pomoćnik ministra za šumarstvo i lovstvo Republike Srpske.

A trebala je biti nešto više od 1 miliona KM, izračunali su nadležni u Ministarstvu. Ovim pravilnikom zato, kažu, uvode red, povećavaju kontrolu, jer dodaju, prirodni resursi su svuda u regionu na isti način vrednovani.

U Grupaciji za ljekovito i eterično bilje nisu zadovoljni ovim pravilnikom, ali će se oglasiti naknadno.

Pojedinci su ranije isticali da imamo veliko bogatstvo ljekobilja te da sistem treba urediti.

“Toga u izobilju ima. Svijet je bio zainteresovan za taj otkup”, kaže proizvođač Mirko Vukmirović.

Bosna i Hercegovina u posljednjih pet godina bilježi procvat izvoza ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda, rast od čak 42 posto, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH.

Ovi domaći proizvodi našli su se na trpezama širom Evrope, SAD-a, ali i Meksika, Australije, pa čak i Vijetnama.

Posljednji plodovi koji prkose zimi u ovim šumama su plodovi šipka. Mnogi ga koriste da bi napravili džem, sok ili, jednostavno, čaj. A u sezoni građani beru gljive. Danas se ipak pitaju da li, ukoliko im se posreći da pronađu “kapitalca”, smiju da ga uberu ukoliko je teži od 1 kilogram.

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 3

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...