Intoniranjem državne himne počela je sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na kojoj će se razmatrati i ukidanje jubilarnih naknada izabranim i imenovanim dužnosnicima.

Prema riječima predsjedavajuće Borjane Krišto, sjednici prisustvuje 35 poslanika, a u toku su poslanička pitanja.

Nenad Nešić iz DNS-a pitao je kada će biti zaključen sporazum o aranžmanu sa MMF-om, a ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda rekao je kako je sjednica Fiskalnog vijeća prekinuta sinoć u 18 sati i nastavit će se u petak. Dodao je kako neće moći da potpiše nijedan dokument dok se vlasti u BiH ne slože.

Poslanik HDZ-a Nikola Lovrinović upitao je hoće li se provesti postupak smjene ministra sigurnosti BiH Selme Cikotića zbog ratnih zločine protiv hrvatskog civilnog stanovništva na području Bugojna, javlja BHRT.

“Hoćete li pokrenuti postupak smjene ministra sigurnosti BiH Selme Cikotića, budući da je dio istrage za ratne zločine u Bugojnu, a koju je potvrdilo Tužilaštvo BiH – upitao je Lovrinović.

Tegeltija je odgovorio kako je u trenutku imenovanja SIPA provjeravala podatke te da tada Cikotiću niti je bila izrečena kazna niti je bio optužen. Dodao je kako u ovom trenutku nema potvrđene optužnice.

- U međuvremenu je tužilac donio odluku da će provjeriti hoće li Cikotić biti vraćen u optužnicu. Dakle, koliko ja razumijem, u ovoj fazi ne postoji razlog za smjenu Cikotića – kazao je Tegeltija.

Poslanik SDP-a BiH Zukan Helez postavio je pitanje predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji o stanju populacije u BiH, jer se gubi najveći procent stanovništva.

- U BiH su katrastrofalni podaci. BiH danas ima negativnu stopu prirodnog priraštaja. Stanje je alarmantno. Postoji li strategija, ali ona već ne može pomoći. Treba postojati operativni plan. Mi ćemo postati zemlja staraca, a danas kad putujete kroz pojedine dijelove BiH, čitava naselja su potpuno prazna – istaknuo je Helez.

Pozvao je lidere vladajućih stranaka da narede svojim ministrima da naprave plan kako zaustaviti odlazak stanovništva.

Tegeltija je odgovorio da će u pisanom obliku dostaviti statističke podatke.

- Veoma je teško registrovati sve one koji su otišli iz BiH. Nije lako tačno evidentirati, za pet godina 20.386 bilo je zvaničnih odlazaka. Ovaj broj govori da imamo, u prosjeku, 4.000 odjava i odlazaka – istaknuo je Tegeltija.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH trebalo bi danas da razmatra amandmane SDP-a na Ustav BiH kojima se uvode funkcije “predsjednika i dva potpredsjednika BiH”, kao i “premijera BiH”.

Predstavnički dom trebalo bi da razmatra prijedloge izmjena tri zakona, komentare na oko 200 poslaničkih pitanja, izvještaje o reviziji poslovanja 74 institucije na nivou BiH, kao i više poslaničkih inicijativa, među kojima je 16 inicijativa zamjenika predsjedavajućeg ovog doma Denisa Zvizdića.

Na predloženom dnevnom redu je Prijedlog izmjena drugog, trećeg, četvrtog i petog amandmana na Ustav BiH, u prvom čitanju, čiji su predlagači poslanici iz Kluba SDP-a BiH, za koje Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma nije utvrdila usaglašenost s Ustavom i pravnim sistemom BiH.

Ovim amandmanima, koji su predložili poslanici Kluba SDP-a, predviđa se da se, umjesto Predsjedništva BiH, biraju predsjednik i dva potpredsjednika, kao i da se na čelo izvršne vlasti bira premijer.

SDP predlaže amandmanima uvođenje “predsjednika i potpredsjednika BiH”, koji ne mogu biti iz istog naroda ili iz reda ostalih. Kandidati bi, prema SDP-u, bili “direktno izabrani članovi Parlamentarne skupštine BiH”.

Amandmanima koje predlaže SDP, nadležnosti oduzete od entiteta jedino se mogu vratiti uz jednoglasan pristanak BiH i dva entiteta.

Precizirane su nadležnosti i odnosi između institucija BiH i entiteta, a postojećim nadležnostima institucija BiH dodaju se odbrana i sigurnost, uspostavljanje i funkcionisanje Suda i Tužilaštva BiH, kao i ostalih nadležnosti koje se uređuju zakonom.

Tu bi se dodala i potpuno nova tačka “podijeljene nadležnosti drugih nivoa vlasti s institucijama BiH”, kojima su obuhvaćeni porezni sistem, izborni proces, pravosuđe, poljoprivreda, nauka i tehnologija, ekologija, lokalna samouprava i druge nadležnosti koje se uređuju zakonom.

SDP-ovim prijedlogom amandamana drastično bi se povećao broj poslanika i delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Sa sadašnja 42 poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine, SDP u svojim amandmanima koje predlaže, taj broj povećava na 87. Kao obrazloženje za to navodi “proširenje nadležnosti države BiH”, kao i jačanje nadležnosti Predstavničkog doma.

Dvije trećine bile bi birane iz Federacije BiH i jedna iz Republike Srpske, neposredno na izborima, pri čemu bi tri mjesta bila garantovana predstavnicima koji ne pripadaju konstitutivnim narodima.

Broj delegata u Domu naroda, prema ovom prijedlogu, bio bi povećan sa 15 na 21, po sedam iz svakog konstitutivnog naroda, i njih bi posredno birao Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

SDP smatra da funkciju centralne izvršne vlasti treba da dobije Vijeće ministara.

Zakonodavno-pravni sektor Parlamenta BiH smatra da je spomenuti prijedlog amandmana na Ustav BiH “djelimično usklađen sa članom 105. Poslovnika o radu Predstavničkog doma i Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa u institucijama BiH”.

Poslanik Saša Magazinović uputio je zahtjeve za razmatranje po hitnom postupku Prijedloga zakona o dopuni Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, kao i Prijedloga zakona o dopuni Zakona o radu u institucijama BiH, dok su Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača u BiH uputili poslanici Borjana Krišto, Darijana Filipović, Alma Čolo, Nada Mladina i Edita Đapo.

Prijedlog zakona o dopuni Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, kao i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o radu u institucijama BiH, predviđa ukidanje prava na naknadu po osnovu jubilarne nagrade za izabrane i imenovane zvaničnike u institucijama BiH.

Predlagač smatra da pravo izabranih lica i imenovanih zvaničnika na ovakvu vrstu novčane naknade predstavlja, kako je ocijenio, potpunu neosjetljivost na tešku društvenu i ekonomsku situaciju u BiH.

Prema Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača u BiH, jasnije se definiše način označavanja cijena u maloprodaji, isticanje deklaracije na artiklima, označavanje roka trajanja proizvoda i drugo.

Poslanici SNSD-a Snježana Novaković-Bursać i Sanja Vulić povukle su saglasnost da se ovaj prijedlog zakona nađe u parlamentarnoj proceduri.

U planu je i razmataranje Godišnjeg revizorskog izvještaja o glavnim nalazima i preporukama za 2019. godinu, čiji je podnosilac Ured za revizju institucija BiH, kao i izvještaji Ureda o finansijskoj reviziji 74 institucije BiH za prošlu godinu.