Direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja podsjeća na to da je šef ruske diplomatije i tada govorio da treba očuvati suverenitet i teritorijalni integritet BiH, poštivati ustavnu strukturu države i ravnopravnost njenih entiteta.

Šolaja je dodao i da posjeta Lavrova BiH uvijek podrazumijeva i neku vrstu podrške Miloradu Dodiku. Protokolom je, naime, predviđen i privatni sastanak Lavrova s članom Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda u Istočnom Sarajevu, u Republici Srpskoj (RS), i to prije susreta s drugim dužnosnicima.

"Vjerujem da ćemo i ovoga puta čuti kako je Rusija voljna za suradnju s BiH u svim oblastima. Drugo je pitanje to što se unutarnji čimbenici u ovoj zemlji raspravljaju treba li surađivati s Rusijom ili ne i tko je bliži Moskvi, a tko nije. Usprkos različitim gledištima, sve se to može iskoristiti u općem interesu", smatra Šolaja.

Šolaja očekuje i razgovore o Dejtonskom sporazumu. "Stav je Rusije da dejtonsku strukturu BiH treba očuvati i vjerujem da će to i ovoga puta biti potvrđeno. Moguće je da će naglasak biti i na zatvaranju OHR-a (Ureda visokog predstavnika). To je prioritet Rusije i kao članice Vijeća za implementaciju mira, gdje Moskva gotovo u pravilu izdvaja svoje mišljenje, odnosno ne slaže s drugim članicama Vijeća", kaže sagovornik DW-a.

"Rusija je uvijek bila konstruktivna u mirovnom procesu u BiH, naročito devedesetih godina kada je bila slabija u odnosu na Zapad i kada je kao članica Kontaktne skupine pregovarala u Daytonu sa svim balkanskim i međunarodnim akterima o miru u BiH. Rusija i dalje djeluje u toj funkciji. U posljednjih nekoliko godina Moskva se poziva na međunarodno pravo i u tom okviru treba promatrati njen stav prema Dejtonskom mirovnom sporazumu", kaže Šolaja.

Nakon potpisivanja Mirovnog ugovora za BiH, Rusija je posljednjih godina dvadesetog stoljeća imala pozitivnu ulogu u njegovoj implementaciji, kaže profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Nerzuk Ćurak.

"Bila je to jeljcinovska Rusija, slaba država ovisna o zapadnoj pomoći, ali u smislu ispunjavanja preuzetih međunarodnih obaveza Jeljcinova i Kozirjevljeva (ruski ministar vanjskih poslova, op. a.). Rusija je bila mnogo pouzdaniji partner od Putinove agresivne Federacije, koja, npr. u Vijeću za implementaciju mira u BiH nije podržala niti jednu odluku, niti jedan politički stav, niti jedan zahtjev koji bi išao u smjeru izgradnje BiH kao postkonfliktne države", kaže Ćurak.

Nerzuk Ćurak: "Ruski interes - BiH kao zamrznuti konflikt"

"Naprotiv, Rusiji je još u interesu da BiH tretira kao zamrznuti konflikt, pri čemu ta zamrznutost istovremeno označava dozvoljeni maksimum u proizvodnji države, što je de facto negacija međunarodne volje za izgradnju BiH kao stvarne, funkcionalne, realne države. Mogli bi ironijski kazati da Rusija u PIC-u kontinuirano krši Dejtonski mirovni sporazum, baš kao i njihov precijenjeni gubernator, zadnja pošta Laktaši", kaže sagovornik DW-a.

Dejtonski mirovni ugovor i 25 godina od potpisivanja manje je historijski dokument, a više živa materija koju ključni svjetski akteri prilagođavaju sebi i svojim geopolitičkim potrebama, smatra Ćurak.

"Dolazak Lavrova u Sarajevo još jednom potvrđuje da je BiH lokalna država u globalnom opticaju, čija unutrašnja nefunkcionalna politička arhitektura omogućava Rusiji da snaži svoje pozicije u 'bližem inozemstvu' Moskve, a koje su uzdrmane i u Ukrajini i u Bjelorusiji, a i na Kavkazu. Tko zna, možda geopolitičke silnice usmjere Rusiju ka snaženju BiH u narednom razdoblju ako bi to za posljedicu imalo organiziranu nezainteresiranost Zapada za probleme u ruskom susjedstvu", ističe Ćurak.

"U svakom slučaju, ovaj posjet treba iskoristiti za revitalizaciju Dejtona kao dinamičkog procesa, a to prije svega znači upoznavanje službene Moskve s notornošću koje Lavrov možda nije svjestan: da je najveći kršitelj Dejtonskog sporazuma njegov, navodno, najveći pobornik - Milorad Dodik. Ako Rusija toliko insistira na Dejtonskom sporazumu, mora kao svog saveznika odbaciti njegovog najvećeg opstrukcionista", zaključuje sarajevski profesor.

I mediji u BiH pišu o predstojećem posjetu Sergeja Lavrova, podsjećajući da je ona predviđena upravo za 14. decembar, dan kada se obilježava 25. godišnjica potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parizu. Time se, prema pisanju "Dnevnog avaza", signalizira ruska privrženost Daytonu, kojeg Moskva gleda "apsolutno drugačije u odnosu na ostale članice Vijeća za implementaciju mira".

"Lavrov je visoki ruski dužnosnik i činjenica da dolazi u BiH u ovakvim okolnostima, dok traje pandemija, govori da Moskva ne namjerava olako popustiti niti prepustiti svoj utjecaj nekome drugom. Ovaj datum i način realizacije posjete su poruka Sjedinjenim Američkim Državama i posebno Europskoj uniji da Rusija ostaje međunarodni igrač u regiji", piše "Dnevni avaz".

Sarajevsko "Oslobođenje" donosi intervju s američkim stručnjakom za Balkan Danielom Serwerom, koji, između ostalog, govori i o ruskom utjecaju u BiH i regiji.

"Rusi posjeduju Milorada Dodika i teško su naoružali njegovu policiju.To je opasno. Cilj službene Moskve je osigurati da BiH ne nastavi put ka NATO-u, pa čak i kroz stvaranje problema. Utjecaj Moskve je i u Beogradu. To riskira podjelu Balkana između Zapada i Rusije, ali i Kine. Ne zvuči mi to kao dobro susjedstvo. Srbi to mogu zaustaviti. Zapad će pomoći, ali građani RS-a i Srbije su ti koji moraju pokrenuti inicijative", napominje Serwer.

Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov boravit će u službenom posjetu BiH 14. i 15. decembra. Poslije susreta s Miloradom Dodikom u Istočnom Sarajevu, predviđen je sastanak Lavrova s članovima Predsjedništva BiH, a potom i sa ministricom vanjskih poslova BiH Biserom Turković. Nakon boravka u BiH, Lavrov će posjetiti Srbiju.