Švedska ostaje bez kreveta za intenzivnu njegu i medicinskog osoblja usljed naglog rasta broja slučajeva slučajeva virusa korona i možda će morati da zatraži pomoć od susjednih zemalja, upozorio je ugledni doktor.

Odjeljenja za intenzivnu njegu u Stokholmu, najteže pogođenom gradu tokom drugog talasa u zemlji, prošle nedjelje su imala samo sedam slobodnih ležajeva. To znači da su kapaciteti od 700 kreveta na intenzivnoj njezi bili popunjeni 99 odsto.

Zbog toga je Sten Rubertson, šef švedskog Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu zaštitu, upozorio da će zemlja bez karantina možda morati da zatraži pomoć od svojih nordijskih susjeda.

Iako Švedska još nije premašila kapacitete, Rubertson je istakao da su kreveti zauzeti širom zemlje, dok u većim gradovima bolnice funkcionišu na samoj ivici limita.

Pored Stokholma, teško su pogođeni i južni gradovi Malme i Geteborg.

Fale im i medicinski radnici

Zdravstvene vlasti u švedskom glavnom gradu su, kako se navodi, angažovale sve raspoložive ljekare, ali i vojne snage, kako bi se izborili sa epidemijom, ali zdravstveni sindikati upozoravaju da veliki broj zdravstvenih radnika otkazuje svoje radne ugovore zbog rasta zaraze, hospitalizacija i smrtnih slučajeva.

Tako je samo na području metropole otkaz od početka pandemije dalo oko 3.600 radnika u zdravstvu. Fluktuacije u osoblju uobičajene su, ali švedski mediji upozoravaju kako je to 900 otkaza više nego u istom razdoblju prošle godine.

Sineva Ribeiro, predsjedavajuća Švedskog udruženja zdravstvenih radnika, kaže da je situacija “užasna“.

Čak i prije prvog talasa pandemije u martu, postojao je “nedostatak medicinskih sestara specijalista, uključujući i na odjeljenjima za intenzivnu njegu“, rekla je ona za "Blumberg".

Dakle, čak i ako se obezbijedi više kreveta na intenzivnoj njezi, sada je veća briga da li Švedska ima dovoljno zdravstvenih radnika sa vještinama potrebnim za brigu o najbolesnijim pacijentima u zemlji.

Ribeiro kaže da su još u maju članovi njenog sindikata “upozorili na neodrživu situaciju“. Sada je na raspolaganju manje kvalifikovanih ljudi nego što ih je bilo na proljeće, “što otežava širenje kapaciteta odjeljenja za intenzivnu njegu“, rekla je ona.

Pomoć nude susjedi

Norveška i Finska su ponudile pomoć švedskoj zbog nedostatka medicinskih kapaciteta, ali ističu da Stokholm mora i formalno da zatraži pomoć kako bi se medicinski radnici iz susjednih zemalja uključili u borbu protiv korone.

Švedska je izbjegavala da donese mjere poput karantina o obaveznog nošenja maski i odlučila se na mekši pristup uz preporuke o držanju distance kako bi što prije dostigla kolektivni imunitet.

Glavni epidemiolog Anders Tegnel prethodno je predviđao da će izbjegavanje zaključavanja učiniti Švedsku bolje pripremljenom za zimu, zbog prirodnog nivoa imuniteta koji će se nagomilati u populaciji. Međutim, ovog mjeseca je morao da prizna da se to nije dogodilo.

Zapravo, Švedsku je posebno teško pogodio drugi talas i u jednom trenutku je imala najveću stopu zaraze u Evropi, podsjeća "Dejli mejl".

Broj novih infekcija je u stalnom porastu od kraja septembra i prošle nedjelje su prelazio 5.000 slučajeva dnevno. Tako je Švedska dostigla veću stopu zaraze po glavi stanovnika od bilo koje druge velike zapadnoevropske zemlje. Stopa od 346 slučajeva na 100.000 stanovnika zabilježena prošle nedjelje dvostruko je veća od one u Velikoj Britaniji (151), Španiji (121) i Njemačkoj (155).

Prošle nedjelje Švedska je zabilježila i rekordnih 35.783 novih slučajeva. Broj umrlih je veći nego u Norveškoj, Danskoj i Finskoj zajedno. Rekordan dnevni porast broja zaraženih u Švedskoj prijavljen je prošlog četvrtka i iznosio je 7.935.