Njemačko predsjedništvo odustalo je u petak od zaključaka o proširenju nakon što nije uspjelo dogovoriti tekst zaključaka. Odustalo je i od zaključaka predsjedništva kojima se pribjegava kada se ne može postići saglasnost o zaključcima Vijeća. Zaključci predsjedništva imaju puno manju težinu od zaključaka Vijeća, jer ne obvezuju druge članice,

"Nema zaključaka. Sada je na sljedećem predsjedništvu da nastavi rad na tome", rekao je za Hinu diplomat EU-a.

U srijedu su ambasadori zemalja članica EU-a usuglasili tekst zaključaka o proširenju, na koji niko nije imao primjedbi. Zaključci su trebali biti formalno usvojeni u četvrtak na sastanku Vijeća za okoliš. Usaglašani zaključci se mogu usvojiti na fizičkom sastanku Vijeća ili pisanim postupkom. Prema pravilima EU-a, usaglašene zaključke može bez rasprave prihvatiti bilo koja formacija Vijeća.

Sastanak Vijeća za okoliš je posljednji fizički sastanak Vijeća ove godine i to je bila prilika da se zaključci usvoje. Međutim, Češka i Slovačka su u četvrtak povukle saglasnost, naglašavajući da bi zaključci kakvi su predloženi, još dodatno zakomplicirali politiku proširenja, pogotovo kada je u pitanju Sjeverna Makedonija.

Njemačko predsjedništvo je onda to pitanje skinulo s dnevnog reda, jer Vijeće za okoliš nije nadležno za proširenje i može usvojiti samo prethodno usaglašene zaključke.

U četvrtak kasno popodne, zajedničkim saopćenjem oglasila su se ministarstva vanjskih poslova Češke i Slovačke.

"S obzirom na ključnu ulogu ovoga dokumenta i nakon temeljitog razmatranja, nismo u stanju dati saglasnost na nacrt koji je danas predložen za usvajanje. Tekst u ovom obliku sadrži elemente, uključujući i pojam falsificiranja historije, koji bi, po našem mišljenju, nanio golemu štetu procesu proširenja i donio nove komplikacije u budućnosti", navodi se u zajedničkom saopćenju ministarstava vanjskih poslova Češke i Slovačke.

Predloženi tekst zaključaka sadrži jedan dio koji se odnosi na sve zemlje Zapadnog Balkana, a onda i posebni dio za svaku od zemalja pojedinačno.

U dijelu predloženog teksta zaključaka koji se odnosi na sve i koji govori o dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj saradnji, kaže se da "Vijeće podsjeća na Prespanski sporazum između Sjeverne Makedonije i Grčke i na sporazum o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i saradnji između Sjeverne Makedonije i Bugarske i naglašava važnost njihove kontinuirane provedbe. Ta dva velika koraka trebala bi uspješno okončati bilo kakve tvrdnje koje se temelje na pogrešnom tumačenju historije".

Češka i Slovačka, koje su snažni zagovornici proširenja, ističu da se upravo tom rečenicom previše popustilo Bugarskoj, koja je danima blokirala zaključke o proširenju.

"Nećemo dopustiti da Unija bude sudac o našoj zajedničkoj historiji, kako se identificiramo i koji jezik koristimo", kaže se u zajedničkom češko-slovačkom saopćenju i dodaje da ta pitanja trebaju riješiti one zemlje kojih se to tiče.

Bugarska je blokirala usvajanje pregovaračkog okvira za Sjevernu Makedoniju, što je preduvjet za formalno otvaranje pregovora, ali je, također, i danima blokirala zaključke o proširenju tražeći da se u tekst ubace njezini pogledi po pitanju odnosa s njezinim zapadnim susjedom.

Zaključke o proširenju svake godine u decembru usvaja Vijeće za opće poslove. To Vijeće, koje čine ministri europskih poslova zemalja članica, održalo je prošle sedmice videokonferenciju na kojoj nije postignuta saglasnost o zaključcima zbog protivljenja Bugarske.

Bugarska je onemogućila usvajanje pregovaračkog okvira za Sjevernu Makedoniju, tražeći od svojih zapadnih susjeda da se odreknu svoga identiteta i jezika.

Sjevernu Makedoniju godinama je blokirala Grčka, osporavajući joj pravo na ustavno ime. Prespanskim sporazumom dogovoreno je da se Makedonija preimenuje u Sjevernu Makedoniju, čime je otklonjena grčka blokada, ali je ubrzo uslijedila bugarska.

Prije Bugarske, Francuska je u oktobru 2019. blokirala otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom uz podršku Nizozemske i Danske. Pariz je tražio promjenu metodologije pristupnih pregovora, što je u međuvremenu i napravljeno.

U maju ove godine, za vrijeme hrvatskog predsjedavanja, došlo je do proboja kada je postignut politički dogovor o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

U drugoj polovini ove godine, njemačko predsjedništvo je pokušalo dogovoriti pregovaračke okvire za obje zemlje ili barem za Sjevernu Makedoniju, jer je Albanija dobila još neke uvjete za formalno otvaranje pregovora. Na kraju, ni u tome se nije uspjelo, a Bugarska je okrivljena za blokadu.

Međutim, javna je tajna da se iza Bugarske krije nekoliko zemalja, koje su i inače skeptične prema daljnjem proširenju i ovakva im situacija odgovora da bude po njihovom, a da ih za to niko ne okrivljava.

Od šest zemalja Zapadnog Balkana, Srbija i Crna Gora vode pregovaračke pregovore, Sjeverna Makedonija i Albanija čekaju na usvajanje pregovaračkih okvira kako bi i formalno mogli započeti pregovore, Bosna i Hercegovina čeka da joj se odobri kandidatski status, za šta mora ispuniti niz mjerila, a Kosovo je na začelju i u najtežoj situaciji, čiju nezavisnost ne priznaje pet zemalja članica.

Srbija je otvorila pristupne pregovore u januaru 2014. godine i u proteklih sedam godina otvorila je samo 18 od 33 pregovaračka poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena. Tokom ove godine, Srbija nije otvorila ni zatvorila nijedno poglavlje.

Crna Gora otvorila je pregovore u maju 2012. i do sada je otvorila svih 33 poglavlja, ali su privremeno zatvorena samo tri.