Medijskim radnicima pod hitno je potrebna pomoć kako bi se u Bosni i Hercegovini osiguralo postojanje medijskog pluralizma te bi nadležne institucije trebale razmišljati o onima koji su im bili poveznica s građanstvom u vremenu pandemijske krize. 

Istaknuto je to danas na online diskusiji "Mediji i  posljedice pandemije Covida-19: Ko će zaštititi slobodno novinarstvo i medijski pluralizam u BiH?", koju su organizirali Udruženje "BH novinari" i Asocijacija elektronskih medija u BiH uz podršku Evropske unije. 

Istraživanje koje je provelo to strukovno udruženje u prvoj polovini ove godine, pokazalo je da je više od 88 posto javnih i privatnih medija u Bosni i Hercegovini pretrpjelo finansijsku štetu kada je u pitanju prihod od marketinga i drugih komercijalnih aktivnosti tokom pandemije. 

Komercijalni mediji, posebno radio i TV stanice te printani mediji i online portali najviše su pogođeni ekonomskom krizom, izazvanom pandemijom koronavirusa, te se, pored finansijskih posljedica, suočavaju i s reduciranjem sadržaja, a neki su morali otpustiti i dio svojih uposlenika. 

Kako je kazala generalna sekretarka Udruženja "BH novinari" Borka Rudić, diskusija je organizirana kako bi se razgovaralo šta će biti sa medijima u narednoj godini, kako spasiti medijsku industriju, profesionalno novinarstvo i pluralizam informacija s obzirom na pretrpljenu štetu tokom pandemije. 

"Nadležne institucije nisu pomogle medijima zbog čega želimo jednim glasom progovoriti o tome koliko je važno profesionalno novinarstvo, koliko su mediji mnogo radili i rade, a istovremeno nemaju ni finansijsku ni profesionalnu podršku, niti se bilo koja institucija bavi opstankom medija", pojasnila je Rudić.

Više od 88 posto medija u BiH pretrpjelo je ekonomske šteta, a iako brojke još nisu konačne, za sada postoje procjene koje govore da su u prvoj polovini godine 32 bh. medija pretrpjela višemilionske štete, a mnogi navode da će im trebati i nekoliko godina da se oporave od posljedica, javlja Radio Sarajevo.

Član Asocijacije elektronskih medija Adnan Osmanagić izrazio je zadovoljstvo, jer su predstavnici medijske zajednice u BiH odlučili progovoriti o svojim problemima s obzirom na to da su sve do sada mediji govorili o različitim problemima društva u ime građana tokom pandemije. 

"Mediji su dio društva koji snosi ogromne posljedice pandemije, a za društvo je veoma važno da se mediji izbore s pandemijom i iz nje izađu u boljem stanju kako bi mogli ispoštovati svoje osnovne funkcije", dodao je. 

Govoreći o problemima s kojima su se mediji suočili, izdvojio je zdravstvene, programske i finansijske probleme, što otežava medijima da ispune zakonske obaveze prema uposlenicima i društvu. 

Također, tokom pandemije zabilježeni su problemi s pristupom informacijama te je više od 83 posto anketiranih medija i novinara izjavilo da javne institucije nisu bile dovoljno otvorene za davanje informacija koje su bile važne za građane. 

Na konferenciji je predloženo formiranje Fonda za pomoć medijima i novinarima u Bosni i Hercegovini, a pozvani su i medijska zajednica i marketinške agencije da preuzmu dio odgovornosti za jačanje položaja medija u narednim godinama.