Kako navode, sa pomenute sjednice do danas nema nijednog značajnog zaključka.

"Od tada do danas, osim sigurnosne situacije, koja se uspijeva nekako održati pod kontrolom zahvaljujući prvenstveno ministarstvima na kantonalnom nivou ni jedan od značajnih zaključaka sa pomenute tematske sjednice, kroz koji bi bile riješene strateške odrednice upravljanja krizom, nije ispoštovan.

Stoga Klub zastupnika Demokratske fronte, državnom nivou vlasti koji je u obavezi upravljati migrantskom krizom na cijeloj teritoriji BIH, upućuje pitanja:

- Šta je sa Strategijom upravljanja migrantskom krizom koju je bilo u obavezi izraditi Vijeće ministara, te zbog nedostatka kojih strateških koraka se nije na adekvatan način odgovorilo sadašnjem momentu migrantske krize?

- Šta je u konačnici bilo sa dodatnom zaštitom državnih granica?

- Šta se desilo sa zahtjevom prema Vijeću ministara BIH i Parlamentarnoj skupštini BIH da pokrenu proceduru Izmjena i dopuna Zakona o strancima u kojem bi se izmijenile odredbe koje se odnose na ograničenje broja osoba koje mogu zatražiti azil u BIH?

Uzevši u obzir humanitarno sigurnosnu situaciju na području USK danas dodatno opterećenu problemima koje donosi vrijeme pandemije i zimski period jasno je da će se još teže naći rješenja za sve što je bilo neophodno rješavati u smislu zaštite stanovništva i privrede USK sa jedne strane i migranata koji su u potrazi za životom dostojnim čovjeka sa druge strane, a nije se rješavalo".

Dalje navode da u USK broj migranata zabrinjava i dalje.

"Ono na što se ukazivalo kao potreba, u smislu neophodnog ojačavanja kako Granične policije tako Službe za rad sa strancima, Odjela za upravljanje migracijama, kao i neophodne bolje koordinacije aktivnosti koje je potrebno provoditi u smislu rješavanja problema koji su uzrokovani prisustvom velikog broja migranata, unutar lanca svih odgovornih na svim nivoima vlasti nije se uvažilo.

Sve ukazuje na to je da je broj migranata u USK i dalje zabrinjavajući a u institucijama države i dalje nema Strategije za upravljanje migrantskom krizom u USK, a kamo li na cijeloj teritoriji BIH što je obaveza države.

Po svemu sudeći bez ozbiljne promjene kursa u rješavanju i upravljanju migrantskom krizom teško će se doći do rješavanja trenutno ogromnog problema smještaja migranata koji su u ovom momentu, u zimskim i uslovima pandemije, pod vedrim nebom.

Država koja je neprestano na ispitu poštivanja ljudskih prava koja su jasno definisana kroz Ustav i međunarodne ratificirane Konvencije ponovo pokazuje na primjeru nepoštivanja ljudskih prava stanovnika USK ali i migranata koji su se tu našli na svojoj migrantskoj ruti da ovakva kakva je nema kapacitet za rješavanje ni manje zahtjevnih pitanja.

Građani i vlasti Unsko-sanskog kantona već godinama u skladu sa svojim mogućnostima pružaju konkretnu pomoć migrantima među kojima je značajan broj najosjetljivijih kategorija, porodica s djecom i maloljetnika bez pratnje".

Zato apelujemo na Vijeće ministara, posebno Ministarstvo sigurnosti i agencije koje očigledno ne funkcionišu na način koji je neophodan za istinski doprinos rješavanju migrantske krize da naprave konkretan sistem saradnje sa institucijama na nižim razinama vlasti u skladu sa jasno definisanom Strategijom upravljanja migrantskom krizom.

"To je jedini ispravan put da kao društvo položimo ispit ljudskosti i da svi zajedno ne budemo opravdano optuženi za salonsku empatiju kako prema građanima Unsko-sanskog kantona tako prema migrantima u vrijeme surovih zimskih uslova i pandemije Corona virusa".