Bosna i Hercegovina je geografski smještena u zoni sučeljavanja dvije velike tektonske ploče - sa jedne strane afričke, koja gura euroazijsku i jednim dijelom se podvlači pod nju. Iz tih razloga zemlje u zoni Mediterana spadaju u zemlje s visokim seizmičkim hazardom, jer se u toj oblasti javljaju jači zemljotresi s katastrofalnim posljedicama, kao što je bio i zemljotres u centralnoj Italiji sa magnitudom 6,2 stepena Rcihterove skale.

Teritorija Bosne i Hercegovine predstavlja jedan od seizmički najaktivnijih dijelova Balkanskog poluostrva, koji ulazi u sastav sredozemno-transazijskog seizmičkog pojasa. Prema raspoloživim podacima na području Bosne i Hercegovine, u prošlosti se dogodilo više snažnih zemljotresa magnitude oko 5,0 stepeni po Richteru.

U BiH ima nekoliko značajnih regionalnih rasjeda, kao što su bugojanski, višegradski, neretvanski i banjalučki, uz koje se mogu stvarati zemljotresi razorne jačine, a često uzrokuju manja podrhtavanja tla.

Tako se, prema podacima seizmografa, u BiH godišnje zabilježi oko 1.100 ili, u prosjeku, tri zemljotresa dnevno slabija od tri stepena po Mercallijevoj skali. Radi se o zemljotresima koje zabilježe uređaji, dok ih ljudi ne osjete, a oko desetak zemljotresa godišnje osjete stanovnici BiH.

Najjači zemljotresi koji su zabilježeni do sada u BiH su 1905. godine u Petrovcu, jačine 5,0, 1907. u Počitelju, jačine, 5,7, 1908. u Vlasenici, 5,3, 1916. u Bihać od 5,0, 1923. u Jajcu od 5,0, 1927. u Ljubinju od 6,0, 1940. u Derventi od 5,1, 1950. u Drugovićima/Banjoj Luci od 5,7, 1962. na Treskavici od 6,0, 1967. u Srebrenici od 5,1, 1969. u Gacku od 5,0, 1981. u Banjoj Luci od 5,4, 1974. u Lukavcu od 5,0 i 2003. u Stocu - Hutovom blatu od 3,6 stepeni prema Richteru.

Najjači zemljotres ikada zabilježen u BiH desio se 1969. godine u Banjoj Luci, a izmjerena jačina ovog zemljotrea bila je 6,6 Richtera. Počeo je neuobičajeno jakim prethodnim udarom u noći 26. oktobra u 2:55 sati; podrhtavanje se nastavilo do 8:53 sati, kada se desio i onaj najjači zemljotres, jačine 6.6 Richterove skale.

U zemljotresu 1969. godine 15 osoba je izgubilo život, a hiljadu ljudi je teže i lakše povrijeđeno.

Materijalna šteta je bila ogromna. Potpuno je uništeno 86.000 stanova.

U posljednje 104 godine u BiH su zabilježena 1.084 zemljotresa jača od tri stepena Richterove skale. Seizmografi tvrde da se u sljedećih 50 godina na području BiH mogu očekivati zemljotresi maksimalnog intenziteta do sedam stepeni Mercallijeve skale, znači sa mogućim oštećenjima kuća.

No, za razdoblje od 100 ili više godina za područje Banje Luke, planine Treskavice te područje Trebinja i Neuma prognoziraju se razorni zemljotrese s velikim štetama, ali i ljudskim žrtvama.

Iz zabilježenih zemljotresa jasno je da se na području Bosne i Hercegovine dogodilo više razornih zemljotresa s najjačim intenzitetima iz žarišnih zona Ljubinje, Treskavica i Banja Luka.

Južna i zapadna Hercegovina su vrlo ugrožena područja zemljotresima. Posljednji zemljotres, u 2004. godini, jačine 3,3 stepena po Richterovoj skali, te nekoliko slabijih još jednom su građanima Livna pokazali kako žive u seizmološki poprilično aktivnoj zoni.

Na teritoriji bivše Jugoslavije najčešći i najjači zemljotresi desili su se u predjelima Dinare, donjeg toka Neretve, Boke Kotorske, Dubrovnika, Podrinja, Šumadije, Metohije, Banje Luke i Skoplja.

Najveći zemljotresi do sada su zabilježeni u Skoplju (1518. i 1963.), Dubrovniku (1667. i 1924.), u predjelu Resave (1911), Hercegovine (1924), u Šumadiji (1927), Valandovu (1931), Debru (1967), Banjoj Luci (1969) i Crnogorskom primorju (15. aprila 1979).

S obzirom na činjenicu da se BiH nalazi na seizmički najaktivnem prostoru Balkanskog poluostrva, donosimo vam nekoliko korisnih savjeta u slučaju zemljotresa veće snage.

1. Životinje i djeca instinktivno zauzimaju fetalni položaj – to i vi trebate napraviti tokom potresa. Na taj način možete preživjeti i minimalizirati povrede, jer zauzimate najmanju površinu. Lezite pored nekog objekta – ležaja, sofe, auta, bilo kojeg velikog objekta koji će se malo sabiti i ostaviti dovoljno prostora za sakrivanje.

2. Drvene zgrade su najsigurnije u slučaju potresa, jer je drvo fleksibilno i lagano se pomiče dok tlo podrhtava te pri urušavanju nastaju velike praznine u koje se može skloniti. Isto tako, drvo ima znatno manju masu od betona ili cigli – cigleni zidovi se lome na pojedine komade i uzrokuju više povreda od betonskih, koji se obično razlome u manje velikih i teških komada.

3. Ako ste u krevetu tokom potresa, siđite s njega, jer na podu, oko kreveta, u slučaju urušavanja stropa, ostaje dovoljno prostora za sklanjanje. Ukoliko se potres dogodi kad niste u mogućnosti lako i brzo izaći iz zgrade, lezite na pod i skupite se u fetalni položaj pokraj nekog velikog objekta ili dijela namještaja.

4. Nikad ne idite ispod stepenica - imaju drugačiju „frekvenciju“ (ljuljaju se odvojeno od zgrade) te se stalno sudaraju sa zidovima tokom potresa, dok se ne uruše. Ljudi koji izađu na stubište prije urušavanja, budu unakaženi komadima ograde ili armaturom samih stepenica. Čak ako se zgrada i ne uruši, klonite se stepenica jer će biti sigurno uništene, a mnoge popuste kad puno ljudi tuda krene van iz zgrade. Uvijek ih treba pregledati stručnjak, čak ako se zgrada nije urušila.

5. Stanite uz vanjske, nosive zidove ako možete – to je bolja pozicija, jer time olakšavate spašavanje i izlaz iz zgrade.