Bez obzira na to što je Bosna i Hercegovina bila među prvim zemljama u regiji koja je usvojila Strategiju prelaska s analognog na digitalno emitiranje, osigurala finansijska sredstva za njenu realizaciju, što je upravo bila glavna prepreka mnogim zemljama koje su se suočile s ovim izazovom, nažalost, prilikom same realizacije došlo je do određenih problema i cijeli proces kasni. Iz svega navedenog se nameće pitanje ko je krivac.

POD LUPOM REVIZORA

Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovovine u reviziji učinka “Digitalizacija TV signala u BiH” dao je ključne odgovore.

“Prve aktivnosti digitalizacije TV signala u BiH preduzete su još 2006. godine, međutim odgovorne institucije naše države nisu osigurale efikasno i blagovremeno provođenje aktivnosti digitalizacije TV signala”, jasan je stav revizora.

Dalje pojašnjavaju da je, od odobrenih 36,9 miliona KM za projekt višegodišnjih kapitalnih ulaganja digitalizacije javnih radio-televizijskih servisa BiH, do sada realizirano samo 6,7 miliona KM.

Upravo iz svih navedenih razloga analogno emitiranje još zauzima frekvencije koje su trebale biti oslobođene za razvoj novih digitalnih tehnologija.

“Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja u Evropi u kojoj se još emitira analogni TV signal. Većina građana BiH još je uskraćena za kvalitetan digitalni TV signal. Trenutno ne postoji aktuelni plan aktivnosti i rok za završetak procesa digitalizacije TV signala u BiH”, daju do znanja revizori.

U Ministarstvu prometa i komunikacija BiH problem nalaze u specifičnosti javnog sistema emitiranja, određenim administrativnim zaprekama, prije svega u pogledu provođenja procedura nabavke opreme.

“Što se tiče Ministarstva, stvorene su sve pretpostavke za nastavak realizacije ovog procesa već odavno, međutim odnosi unutar tri javna RTV servisa u BiH, barem što se tiče ovog projekta, takvi su da imaju različite poglede kad je u pitanju okončanje ovog projekta, odnosno određene tehničke zahtjeve koji prethode objavi međunarodnog javnog natječaja”, kažu u Ministarstvu.

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) u ovom procesu sebe ne vidi kao krivca.

Boris Kujundžić, rukovodilac Sektora za odnose s javnošću RAK-a, pojasnio je za “Slobodnu Bosnu” da su oni od trenutka kada je 2009. godine Vijeće ministara BiH usvojilo dokument "Strategija prelaska s analogne na digitalnu zemaljsku radiodifuziju", oni preuzeli i vodili svoj dio obaveza.

“U svim fazama rada u procesu digitalizacije, Agencija je blagovremeno ukazivala na sve probleme i pojedinačne teškoće koji se javljaju u procesu implementacije Strategije i koristila zakonske mogućnosti koje joj stoje na raspolaganju po osnovu Zakona o komunikacijama”, pojasnio je Kujundžić.

ŠTETA NA RAČUN GRAĐANA

Zbog kašnjenja u procesu digitalizacije TV signala, kako su potvrdili revizori, najveću štetu imaju građani BiH, kojima nije osiguran kvalitetan zemaljski digitalni signal, i ekonomija BiH, kojoj nisu oslobođene frekvencije za korištenje i razvoj novih digitalnih tehnologija.

“Istina, napravljeni su određeni pomaci u cijelom tom procesu, međutim nedovoljno da se ispoštuje preuzeta obaveza, odnosno predviđeni rok. Ministarstvo je, u saradnji s javnim RTV servisima u BiH, uspješno okončalo prvu fazu projekta digitalizacije te osiguralo pravni i finansijski okvir za nastavak ovog projekta. U prvoj fazi digitalizacije pokrivena su šira područja Sarajeva, Mostara i Banje Luke digitalnim signalom te su informativno-tehički centri ITC Istočno Sarajevo, ITC Bijeljina, ITC Zenica, ITC Tuzla i Brčko uvezani u sistem digitalnih veza. Nakon okončanja prve faze, Ministarstvo je osiguralo financijska sredstva u ukupnom iznosu od 28 miliona KM za nastavak ovog procesa, odnosno za realizaciju druge i treće faze, što predstavlja kompletno pokrivanje teritorije BiH digitalnim signalom”, kazali su za “Slobodnu Bosnu” u Ministarstvu komunikacija i prometa BiH. Naglasili su da je Ministarstvo uvažilo zahtjev javnih RTV servisa u BiH za nabavkom dvoja HD reportažna kola te su izdvojena sredstva u ukupnom iznosu od pet miliona KM za ovu namjenu.

I dok nagađanja traju, pitanje je kako rade javni servisi u BiH i koliko su zaštićeni s obzirom na to da je dozvola za analogno emitovanje istekla 26. aprila ove godine.

Kujundžić pojašnjava da su dozvole blagovremeno produžene na period od pet godina.

“Emitovanje analognog signala u BiH nezaštićeno je još od juna 2015. godine, kada je istekao globalni rok postavljen od strane ITU-a za prelazak na digitalno emitovanje. Od tog trenutka, postoji permanentna obaveza regulatora da reaguje na svaki prigovor administracije susjednih zemalja ukoliko analogni signal bilo kojeg emitera iz BiH ugrožava digitalni signal u susjednim državama i izaziva smetnje u radiofrekventnom spektru. Agencija je u potpunosti svjesna ovog problema i maksimalnim naporima na preraspodjeli frekventnih reursa djeluje dvostruko - da zaštiti emitere u BiH i njihov signal i da odgovori konkretnim međunarodnim obavezama koje je BiH preuzela potpisivanjem i ratifikacijom Ženevskog sporazuma iz 2006. godine”, zaključio je Kujundžić.

E. Ko.