Piše: Darko Omeragić

Zemljotres koji je 29. decembra pogodio Hrvatsku odnio je sedam života, a iza sebe je
ostavio desetine povrijeđenih i hiljade srušenih domova. Najteže su prošli stanovnici
Petrinje, Gline i Siska, a udar od 6,4 po Richteru snažno se osjetio u čak 11 zemalja
među kojima je i naša zemlja. Najveću štetu u našoj zemlji prouzrokovao je u
Bosanskoj Kostajnici.

Strah je riječ koja najbolje opisuje ovu prirodnu pojavu i na njega je malo ko imun. Svi
se s pravom pitamo kada će se ponovo tlo zatresti i koliko li su građani Bosne i
Hercegovine sigurni u slučaju sličnog zemljotresa.Slobodna Bosna je upravo na ovo pitanje odgovor zatražila od seizmologa Federalnog hidrometeorološkog zavoda Ivana Brleka.

KATALOG ZEMLJOTRESA

„Prema našim proračunima vrlo je mala mogućnost da će se u BiH dogoditi neki veliki,
katastrofalni zemljotres kao što je bio ovaj u Hrvatskoj. U Hercegovini gotovo svaki dan
imamo malo slabije zemljotrese što je s jedne dobro zato što se oslobađa seizmička
energija i smanjuje vjerovatnoća za pojavu jakog zemljotresa. Ovo govorim na osnovu
kataloga zemljotresa za posljednjih hiljadu godina koji nam otkriva gdje se nakuplja
seizmička energija i na osnovu toga možemo, neću reći prognozirati, ali možemo reći
da je mala vjerovatnoća za veliki zemljotres. Naravno, niko ne može reći da ga neće biti
jer su svi veliki zemljotresi krajnje iznenađenje“, rekao nam je Brlek.

Jačina zemljotresa u BiH se mjeri od 1906. godine kada su instalirani prvi seizmografi u
Sarajevu i Mostaru. Najjači zemljotresi u posljednjih 114 godina zabilježeni su na
području južne Hercegovine, Banjaluke i Treskavice. Najjači je bio onaj banjalučki koji
se dogodio 27. oktobra 1969. godine (6,6 po Richteru), a nešto slabiji je registrovan 11.
juna 1962. godine na Treskavici (6,2 po Richteru). No, i pored ova dva, od 1895. do
1974. godine bilježi se još deset jačih zemljotresa sa udarom od 5 do 6 stepeni po
Richteru na području Ljubinja, Gacka, Počitelja, Petrovca, Bihaća, Jajca, Dervente,
Lukavca, Drugovića i Vlasenice.

„Što se Sarajeva tiče najveća opasnost mu prijeti od planine Treskavice“, kaže Brlek.
Naš sagovornik nije stručnjak za statiku, ali prema njegovim informacijama zgrade koje
su u Sarajevu izgrađene nakon zemljotresa u Banjoj Luci su napravljene da izdrže
udare od 6-7 stepeni po Merkalijevoj skali, što znači da bi zemljotres poput onog u
Hrvatskoj u glavnom gradu BiH napravio veliku štetu.

BANJALUČKI ZEMLJOTRES NAS JE OTRIJEZNIO

Iako su prizori iz Petrinje, Gline i Siska bili jezivi i kod mnogih od nas prouuzrokovali
strah da bi se nešto slično moglo dogoditi i u BiH, jedan od bh. građevinskih inžinjera
koji nije želio da mu navodimo ime nas je umirio izjavom da su zgrade koje su u BiH
građene nakon banjalučkog zemljotresa mnogo izdržljivije od onih koje su građene prije
tog katastrofalnog zemljotresa.

„Poslije zemljotresa u Banjoj Luci, Skoplju i tadašnjem Titogradu dogodila se
prekretnica u načinu građenja. Posljednji zemljotres u Hrvatskoj je bio jak 6,2 po
Richteru, a većina zgrada koje su građene nakon banjalučkog zemljotresa su
projektovane da izdrže zemljotrese od 9 po Richteru. Vidjeli ste da se u Zagrebu nije
srušila nijedna zgrada u posljednjim zemljotresima. Imate izuzetak od ovog pravila, a to
su neke zgrade u Turskoj koje su se srušile jer su štedili na materijalu“, kazao nam je
ovaj inžinjer koji ne pamti da se na našim prostorima ikada dogodila tragedija koju bi
izazvali zemljotresi i nesavjesno građenje.