Jeste li znali
MISTERIJE SVIJETA: Niko ne zna kako su stotine ljudskih kostiju završile na mjestu na koje ljudska noga nije kročila, u cijelu priču upetljane su i tajanstvene sile
Prije 17 min0
U raspravi o humanitarnoj situaciji izbjeglica i migranata na vanjskim granicama EU-a, održanoj danas u Europskom parlamentu, niz poslanika oštro je kritikovao postupanje hrvatskih vlasti prema migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom nazivajući ga “sramotnim”.
Svijet
19. Jan. 2021 20. Jan. 2021
2
U centru rasprave u Bruxellesu se, pored položaja migranata u kampovima u Grčkoj, našlo pitanje migranata u BiH koji nastoje preko Hrvatske ući u Europsku uniju.
Procjene govore da se u BiH nalazi između sedam i devet hiljada migranata. Oko dvije trećine boravi u prihvatnim centrima u Unsko-sanskom kantonu i u okolici Sarajeva, dok ostali pokušavaju prezimiti spavajući u napuštenim objektima, ali i u šumama u blizini granice s Hrvatskom, navodi Hina.
Poslanici Evropskog parlamenta, pretežito lijevih i stranaka centra, ustvrdili su da hrvatska policija prema migrantima postupa kršeći njihova prava i ocijenili da je vraćanje migranata u BiH uz upotrebu sile, takozvani ‘pushbackovi’, “sramotno”.
EU mora provesti istragu i zaustaviti takvo postupanje hrvatske granične policije, istaknulo je više poslanika EU parlamenta.
Portugalka Isabel Santos je ispred kluba socijaldemokrata (S&D) rekla da odgovornost za nehuman položaj migranata, uz lokalne vlasti, dijeli i EU zbog “sramotnih postupaka graničnih policija država članica”.
Sophia in ‘t Veld je u ime kluba liberala u parlamentu (Renew Europe) prozvala Komisiju i Vijeće da ne čine dovoljno kako bi riješili položaj migranata i spriječili nasilje nad njima na vanjskim granicama Unije.
Migranti su nasilno vraćani iz Hrvatske u Bosnu a “nezakoniti ‘pushbackovi’ se više ne mogu tolerirati”, rekla je i pozvala na punu istragu tih praksi i Frontexa, EU-ove Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu.
Njen kolega iz kluba Jan-Christoph Oetjen je od Komisije zatražio “nezavisan mehanizam nadzora granica jer ne vjeruje hrvatskoj graničnoj policiji”.
Tineke Strik je ispred Zelenih pozvala Komisiju da “okonča nekažnjivost ‘pushbackova'”, a članice da prestanu žmiriti pred njima” , dok je Malin Bjoerk u ime “Ljevice” rekla da druge članice “trebaju Hrvatskoj jasno reći da neće ući u Schengen dok ne prestanu brutalnosti”.
Te brutalnosti nisu “navodne”, ustvrdila je, pozivajući se na 1500 stranica svjedočanstava o njima i zaključila da postoji “sramotno nasilje EU-a na granicama, politike ‘pushbackova’ i izostanak solidarnosti”.
Ressler: Neosnovani i politički motivirani napadi na Hrvatsku
HDZ-ov europarlamentarac Karlo Ressler je u odgovoru na prozivanje hrvatskih vlasti za nezakonito postupanja prema migrantima ustvrdio da je riječ o “neosnovanim i političkim motiviranima napadima na Hrvatsku, Grčku, Frontex, ali u suštini na europsku politiku zaštite granice”.
“Pravi uzroci ove humanitarne situacije su u propusnim granicama i manjku graničnog i institucionalnog kapaciteta Bosne i Hercegovine, ali i u ne uvijek dovoljnom europskom angažmanu u našem neposrednom susjedstvu”, nastavio je Ressler.
Ocijenio je da EU treba insistirati na političkoj volji i ulaganjima u BiH na jačanju kapaciteta te države da nadzire svoje granice. “Jedino tako može se izbjeći neprekidno ponavljanje ovakvih patnji koje gaze ljudsko dostojanstvo”, zaključio je.
Hrvatski zastupnik SDP-a Tonino Picula u raspravi je ocijenio da je situacija na granici BiH i Hrvatske “sve gora i dodatno podcrtava nefunkcionalnost institucija Bosne i Hercegovine i dotrajali dejtonski sustav”, prenosi Hina.
EU-ova “financijska podrška je potrebna, ali novčana pomoć neće riješiti u osnovi politički problem”, upozorio je i napomenuo da “Bosna i Hercegovina, Hrvatska i ostale granične zemlje ne smiju nositi teret izostanka dogovora o novom Paktu o migracijama i azilu” u EU-u.
Europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson u uvodu rasprave navela je da Komisija i hrvatske vlasti vode “stalan dijalog” te da uskoro očekuje uspostavu nezavisnog mehanizma nadzora postupanja na granici.
Kriza s migrantima u BiH je “nepotrebna i mogla se izbjeći da su vlasti u BiH odgovorno reagirale”, rekla je povjerenica te ih pozvala da “pokažu političku volju i nađu dugotrajna rješenja”, uključujući uspostavu smještajnih kapaciteta za migrante na cijelom teritoriju.
Predstavnica portugalskog predsjedništva Vijeća EU-a, portugalska ministrica za europske poslove Ana Paula Zacarias, u svom je obraćanju poslanicima Parlamenta EU ocijenila da stanje na vanjskim granicama “zabrinjava” te da je za trajno rješenje potrebna reforma sistema azila u EU-u.
Jeste li znali
MISTERIJE SVIJETA: Niko ne zna kako su stotine ljudskih kostiju završile na mjestu na koje ljudska noga nije kročila, u cijelu priču upetljane su i tajanstvene sile
Prije 17 min0
Zabava
VIC DANA: Mujo nazvao Sulju da se pohvali kako se konačno riješio punice…
Prije 19 min0
Sport
STRAHUJE SE OD NAJGOREG: Nestao legendarni nogometaš tuzlanske Slobode, cijeli grad je na nogama
Prije 24 min0
Vijesti
SNIJEG OPET ZABIJELIO BRIJEG: Evo kakvo nas vrijeme očekuje narednih nekoliko dana
Prije 31 min0
Svijet
OVO JE BAŠ STRAŠNO: Odrubio glavu svojoj 17-godišnjoj kćerci pa je odnio policiji
06. Mar. 20216
Svijet
NJEMAČKA KANCELARKA OČI U OČI SA PREDSJEDNIKOM TURSKE: Merkel i Erdogan o važnim odlukama vezanim za Siriju
06. Mar. 20210
Svijet
AUSTRIJA PRIVREMENO OBUSTAVILA VAKCINACIJU: Umrla 49-godišnja žena nakon što je primila ODOBRENU VAKCINU
07. Mar. 20213
Svijet
BIDEN SPREMA ODGOVOR RUSIMA: Koordinacija zajedničkih interesa s EU, uključujući i ZAPADNI BALKAN
06. Mar. 20210
trenutak ...
Komentari - Ukupno 2
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.