Njemački parlament (Bundestag) danas je zvanično potvrdio kandidaturu Christiana Schmidta za funckiju visokog predstavnika UN-a u BiH. 

Činjenica da visokopozicionirani njemački političar dolazi iz jedne velike zapadnoevropske zemlje znači da su Amerikanci i Evropljani odlučili preuzeti kontrolu u BiH, o čemu se uveliko priča još od pobjede Joea Bidena na predsjedničkim izborima u SAD-u. Ranije je procurila informacija da će se angažman Bidenove administracije u BiH realizirati u tijesnoj saradnji s Njemačkom kao motornom državom Evopske unije.

“ZELENO SVJETLO” MOSKVE

Ostaje, međutim, nejasno kako je Berlin dobio podršku Moskve za imenovanje Christiana Schmidta za visokog predstavnika u BiH s obzirom na činjenicu da se otvoreno zalaže za zatvaranje OHR-a u Sarajevu.

Ne treba uopće sumnjati da je Moskva dala “zeleno svjetlo” za imenovanje Schmidta, jer je isključena mogućnost da bi Njemačka krenula u akciju bez konsulacija s državama koje će odlučivati o imenovanju Inzkovog nasljednika. 

Prema informacijama “Slobodne Bosne”, službeno imenovanje novog visokog predstavnika uslijedit će krajem marta ili početkom aprila ove godine.

Već smo pisali da Schmidt ima poprilično iskustvo na Balkanu. Od 1991. je nekoliko godina bio CSU-ov čovjek u Bundestagu zadužen za vanjsku i sigurnosnu politiku. Kasnije je kao državni sekretar u Ministarstvu odbrane u Berlinu, često je bio u dodiru s Balkanom. Po nalogu kancelarke Merkel, Schmidt je u više navrata boravio u BiH, gdje se, između ostaloga, brinuo i o pronalasku brzih rješenja za smještaj migranata – naprimjer tokom svoje misije u BiH koncem 2019.

SCHMIDT POZNAJE BALKAN

Schmidt se prvi put ozbiljnije angažirao u Bosni i Hercegovini 2016. godine, i to po nalogu njemačke kancelarke Angele Merkel kako bi riješio duboku krizu, nastalu odbijanjem tadašnjeg predsjednika RS-a Milorada Dodika da prihvati adaptirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Sve države iz okruženja već su bile prihvatile takav sporazum, a BiH je ostala posljednja koja to nije učinila zbog izričitih protivljena tadašnjeg rukovodstva RS-a, predvođenog Dodikom.

Dodik je tada tvrdio da nisu prihvatljive izmjene tog dokumenta, jer se za BiH ne dozvoljava reciprocitet u robnoj razmjeni, dok se za Hrvatsku želi omogućiti da izvozi u BiH robu i proizvode kao u vrijeme CEFTA sporazuma.

Problem sa primjenom adaptiranog SSP-a riješen je nakon višemjesečne krize, u koju se naposljetku uključila njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je u BiH poslala njemačkog ministra poljoprivrede Christiana Schmidta. Dodik je popustio nakon Schmidtovog obećanja da će EU pomoći poljoprivrednicima BiH ako se dokaže da ih je primjena adaptiranog SSP-a dovela u neravnopravan položaj.

“Slobodna Bosna” je, također, pisala o Schmidtovom odnosu spram Bosne i Hercegovine i Hrvatske, jer je on javno svjedočio o tome da je bivši predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman zagovarao podjelu Bosne i Hercegovine između Hrvatske i Srbije.

Schmidtovo svjedočenje objavio je dr. Klaus Peter Zeitler u knjizi objavljenoj 2000. godine, a koja nosi naslov „Uloga Njemačke u međunarodnom priznanju Hrvatske, s posebnim osvrtom na ulogu njemačkog ministra vanjskih poslova Genschera“.

Na 73. stranici nalazi se svjedočenje Christiana Schmidta o njegovom susretu s Tuđmanom: „Bio sam sa Koschykom (Harmutom Koschykomm, članom parlamentarnog komiteta CSU, op. „SB-a“) kao prvi političar kod Tuđmana nakon priznanja: u prijemnoj sobi u njegovoj rezidenciji još uvijek se nalazila slika Tita. Na zidu je bila karta Jugoslavije s korekcijama u boji. Bosna je bila podijeljena između Srbije i Hrvatske.“

Zeitler dodaje da mu je istu stvar potvrdio i Hans Schwüppe.

„Činjenicu da Tuđman ima teritorijalne pretenzije prema dijelovima Bosne autoru je potvrdio i dugogodišnji sekretar Vanjskopolitičkog komiteta Bundestaga Hans Schwüppe. U razgovoru sa autorom 24. februara 1998. godine, on je kazao: Kada je podjela Bosne bila kompletirana, Tuđman je informisao Vanjskopolitički komitet da je on u tajnom sporazumu sa Miloševićem, još prije početka rata u Bosni i Hercegovini, dogovorio da će bosanska teritorija biti podijeljena između Srba i Hrvata.“

Christian Schmidt rođen je 1957. godine. Njemački je političar iz CDU-ove sestrinske stranke iz Bavarske – Kršćanske socijalne unije (CSU). Po zanimanju je pravnik i advokat, a od 1990. godine je član Bundestaga.

Obavljao je brojne stranačke, parlamentarne i državne funkcije. Trenutno je potpredsjednik CSU-a i time igra važnu stranačku ulogu u vanjskim poslovima, naročito u odnosu prema EPP-u.

Poznat je po tome što gaji posebno dobre odnose s Izraelom, Hrvatskom, Austrijom, Ujedinjenim Kraljevstvom i SAD-om.