"Bosna i Hercegovina mora dobiti mehanizme koji će deblokirati ove blokade kojim trenutačno svjedočimo. A onda u nekoj fazi, u budućnosti, mislim da moramo doći do takozvanog Dejtona dva koji bi vratio ono što je duša BiH - ovo je multietnička zemlja, ovo nije zemlja koja treba da bude podijeljena na troje... Ona mora biti miješana. Dugo to traje, ali mislim da će to biti finalni rezultat - BiH sa multietničkim regijama", rekao je Izetbegović za N1.

Milan Petković, potpredsjednik NSRS-a, kaže da, što se tiče Republike Srpske, nije sporan Dayton dva, ali samo na način da BiH bude i formalno konfederacija, odnosno da se povećaju nadležnosti entiteta ili da se, u najgorem slučaju, vrate one nadležnosti koje su bile u Daytonu jedan.

"Svako drugo raspakivanje Dejtona moglo bi samo dovesti do raspada države BiH, a nikako do njene unitarizacije kao što to želi Bakir Izetbegović. On očito želi da nastavi ideologiju svog oca", naveo je Petković u izjavi za "Nezavisne novine".

Davor Šešić, zamjenik predsjednika Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske, podsjeća da se o Daytonu dva dugo govori te da on može biti prihvatljiv samo onda kada na to pristane RS, u okvirima u kojima je sada i u boljim uslovima, odnosno većom nezavisnošću Republike Srpske.

"A to kako Bakir i FBiH vide Dayton dva je apsolutno neprihvatljivo i to je ono što oni zovu unitarna BiH. To su samo njihove puste želje", naveo je Šešić za "Nezavisne".

Predrag Kožul, poslanik u Parlamentu BiH i visoki funkcioner HDZ-a BiH, ističe da su nasilne i jednostrane promjene Dejtonskog i Vašingtonskog sporazuma stvorile neodrživ ustavni i zakonski okvir za BiH. Kako dodaje, najbolje se na aktuelnom primjeru Mostara vidi koliko su međunarodne intervencije pogubne.

"S Izetbegovićem se mogu složiti samo o tome da je BiH multietnička i da je to upravo duh i bogatstvo ove zemlje. Ustavna rješenja moraju u najvećoj mjeri uvažavati tu multietničnost i prava naroda. Mi ta rješenja vidimo u zemlji koja je decentralizirana, podijeljena, ali produktivno podijeljena na ravnopravne federalne jedinice u kojima se malobrojnijima ne prijeti nametanjem ustavnih, zakonskih i kadrovskih rješenja", kaže Kožul za "Nezavisne". 

Prema njegovim riječima, prizivati različite međunarodne administracije da nam riješe političke probleme u zemlji, a istovremeno napadati prve susjede i potpisnike Dejtonskog sporazuma zbog interesa za te političke probleme i situaciju u zemlji, nije logično niti doprinosi rješenju. 

"Rješenju ne pridonosi ni pronalaženje rasista među onim drugima. Rješenje je u međusobnom uvažavanju unutar nas", naglašava Kožul.

Izetbegović je, između ostalog, rekao i da je novoizabrani američki predsjednik Joe Biden učestvovao u kreiranju Dejtonskog sporazuma i kreiranju mira u BiH. 

"Tako je BiH njegov projekt. Možemo očekivati da će napraviti konkretne korake s obzirom i na njegova predizborna obećanja. Samo ne treba očekivati da će se odmah baviti Balkanom. SAD ima pobunu, tako da ćemo vidjeti kako će proći sve ovo s inauguracijom. Ali, očekujem da će do kraja 2021. krenuti pritisak od SAD, koordiniran s Bruxellesom, da se napravi funkcionalna država BiH", rekao je lider SDA te dodao da će se situacija u BiH teško promijeniti "nekim blagim i mlakim pristupom".