Vijesti
TEŽAK UDARAC NA BUDŽET GRAĐANA: Pogledajte koji su sve proizvodi poskupjeli u FBiH
Prije 15 min0
"Svijest odgovornog potrošača treba graditi na ideji da bacanje hrane znači i bacanje svih resursa utrošenih u proizvodnji, uključujući vodu, zemljište, energiju, radnu snagu i novac", kazala je nutricionistica Buyukuslu.
Jeste li znali
27. Jan. 2021 27. Jan. 2021
0
Nutricionistica Nihal Buyukuslu izjavila je da je 870 miliona ljudi u svijetu suočeno sa problemom gladi, a da bi se svi ti ljudi mogli hraniti četvrtinom hrane koja se izgubi ili baci u svijetu, javlja Anadolu Agency (AA).
Turska ekspertica Buyukuslu kazala je za AA kako naučnici predviđaju da će svjetska populacija do 2050. godine porasti na 9,8 milijardi, a da to znači da će konsekventno porasti i potreba za hranom.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, oko polovice voća i povrća koje se globalno proizvede, svake godine se izgubi ili baci.
Gubitak hrane nastaje u proizvodnji, skladištenju, preradi i transportu i karakterističan je za zemlje u razvoju, a bacanje hrane je rezultat odluka i radnji trgovaca, uslužnog sektora i potrošača i fenomen je razvijenog dijela svijeta.
Profesorica s Istanbul Medipol univerziteta Buyukuslu kazala je da otpad od hrane stvara snažan pritisak na ekonomiju, ali i na okoliš, s obzirom na to da većina bačene hrane završi na odlagalištima i time onečišćuje tlo, vodu i zrak.
“Kada bismo sačuvali samo četvrtinu hrane koja se izgubi ili baci u svijetu, to bi bilo dovoljno da nahranimo 870 miliona pothranjenih ljudi“, kazala je Buyukuslu.
Ona je kazala da se problem prekomjernog gubitka i bacanja hrane mora rješavati konkretnim planovima i strategijama na lokalnom i međunarodnom nivou.
“Bacanje hrane je pitanje kojim se može upravljati i problem koji se može prevenirati“, kazala je Buyukuslu i dodala da zanemarivanje tog problema u konačnici izaziva krize masovnih migracija, haos, sukobe i ratove.
Ističući kako ekonomski orijentiran pristup hrani nije prihvatljiv, Buyukuslu je kazala da je sramota čovječanstva što se zdravo i adekvatno mogu hraniti ljudi u boljoj ekonomskoj situaciji, dok su drugi prepušteni gladi i nezdravim uvjetima života.
“Potrebne su globalne i lokalne akcije za maksimalno iskorištavanje hrane koju proizvodimo. Svijest odgovornog potrošača treba graditi na ideji da bacanje hrane znači i bacanje svih resursa utrošenih u proizvodnji, uključujući vodu, zemljište, energiju, radnu snagu i novac“, kazala je Buyukuslu.
Ona je na kraju kazala da svaki pojedinac i domaćinstvo trebaju biti svjesni svoje uloge u reduciranju otpada od hrane.
“Razmislite i planirajte šta možete učiniti da se uključite u tu borbu. Kupujte onoliko hrane i pića koliko vam zaista i treba“, poručila je Buyukuslu.
Vijesti
TEŽAK UDARAC NA BUDŽET GRAĐANA: Pogledajte koji su sve proizvodi poskupjeli u FBiH
Prije 15 min0
Politika
KOMŠIĆ IZAZVAO TEKTONSKI POREMEĆAJ U MOSTARU: Zbog ovoga Čovićevi mediji razapinju novog gradonačelnika Mostara
Prije 20 min0
Hronika
SNIMCI UŽASA OBIŠLI SVIJET: Drvljem i kamenjem na građane sa crnogorskim obilježjima (VIDEO)
Prije 30 min0
Mini market
PANIKA U DODIKOVIM REDOVIMA: Kćerka Gorica van sebe zbog najava iz Beograda o kraju OČEVE POLITIČKE KARIJERE, a Milan Tegeltija očajan zbog...
Prije 39 min0
Jeste li znali
BILI SU AVANGARDA, NAJNAPREDNIJI NAROD NA BALKANU, A ONDA SU NESTALI: Ostali su bez zemlje i glavnog grada, raselili se po svijetu, ali njihovi potomci i danas su VLADARI REGIONA
01. Mar. 20215
Jeste li znali
KO BI REKAO: Tako maleni hemijski spoj koji možemo pronaći u banani ili ribi, možda igra ključnu ulogu u zaštiti od teškog oblika Covida-19
27. Feb. 20210
Jeste li znali
VAŠ ISKRENI SAVEZNIK: Zašto svaki dan treba da jedete toplu supu?
Prije 17h0
Jeste li znali
I DANAS JOJ SE DIVI CIJELA TURSKA: Nevjerovatan život kćerke oca nacije, ono što je ona učinila, nikada više nikome nije palo napamet, a za sve su zaslužni i BOSANSKI GENI
Prije 1h0
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.