Zašto ste podnijeli ostavku na mjesto predsjednika kadrovske komisije SDP-a?

- Ostavku sam podnio iz dva razloga. Tražio sam na Kadrovskoj komisiji za imenovanje ministara u sarajevskoj Vladi da se dostave četiri stvari: kopija diplome, uvjerenje o nekažnjavanju, politička biografija i stručna biografija. Tako bismo snimili čime koji ministar raspolaže. Nisam tražio, niti je to kad bilo da Kadrovska komisija odredi ko će biti ministar, nego samo da fino to obrazložimo na Predsjedništvu koje daje konačnu odluku.

STIŽE ŠANSA 2022.

​Međutim, u tome sam osjetio opstrukciju, jer mi nisu dostavljeni svi ti dokumenti. Drugi razlog je zato što neki od ministara nisu doslovno došli u SDP i ne zna ih javnost, pa to treba bolje da se obrazloži. Nama se dešava u SDP-u da smo, između ostalog, zbog kadrovskih politika izgubili dvoje izbora. Iz razloga da to popravimo sam ovo tražio.

Dakle, tačne su informacije da Kadrovska komisija nije raspravljala o kadrovskim rješenjima partije za određene pozicije i da je to bio okidač za vašu ostavku.

- Gledajte, nije ništa dolazilo na Kadrovsku i osjetio sam opstrukciju. Razgovarao sam i s predsjednikom Nikšićem. Tražio je da to ne radim, rekao da cijeni moj rad... Međutim, ja sam bio kategoričan u tome da dam ostavku, da ne želim da za nešto odgovaram, za šta nemam nikakvog uticaja. Nikakvih drugih nesuglasica nije bilo.

Vaša ostavka nije jedina, njih su podnijeli i Mašić i Magazinović. Hoće li ih biti još, te da li se na sjednici detaljno razgovaralo o rezultatima ostvarenim u Sarajevu i hapšenjima u Srebrenici?

- Izborni rezultati su bili tema. Složili smo se u tome da rezultati općinskih organizacija u Sarajevu, a samim tim i kantonalne, nisu zadovoljavajući. Ne možemo se zadovoljiti time da u Sarajevu budemo četvrta ili peta stranka ako smo u nekim drugim kantonima prva ili druga... Naravno, predloženo je povjereništvo, raspuštena je organizacija. U suštini, SDP je među tri najjače stranke u BiH koja ima više od 100.000 glasova na ovim izborima. Što se tiče Srebrenice, i to smo spominjali. Isključili smo čovjeka, ne znam šta više da uradimo. Ali i tu je vjerovatno bio kadrovski propust. Zato sam govorio da to treba da iščitamo.

Jeste li zadovoljni rezultatima koje je partija postigla na lokalnim izborima? Jesu li ostvareni ciljevi, kako je to kazao predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, ili je porazno to što je SDP, kako kažu mnogi članovi, u KS-u imao kandidata samo u Trnovu?

- Nisam zadovoljan rezultatima u Sarajevu, Travniku, Zenici, gdje imamo tri vijećnika, a recimo u Grudama dva. Neuporedivo je lakše raditi u Zenici, to svi znamo. Nisam zadovoljan rezultatima u distriktu Brčko... Ali, ne može se reći da nisu sjajan rezultat ostvarili načelnici Maglaja, Gračanice, Gradačca, Jablanice...

Šta treba mijenjati u SDP-u? Besima Borić kaže da se partija od naroda okrenula parlamentima.

- SDP je prošao puno toga, prošao je mnoge turbulencije. Mnogi su ga ostavljali. To je sve iz razloga što smo se ideološki transformisali od nekog jednopartijskog sistema ka ovom demokratskom društvu. Stalno smo imali kriminalne nacionalističke elite kroz ove nacionalne stranke, koje su nam bile veliki teret, stalno su radili na rušenju SDP-a. Mislim da je SDP danas, poslije svih tih golgota koje je prošao, izrastao u modernu socijaldemokratsku opciju, gdje je potpuno uvaženo svačije mišljenje, gdje svako može reći mišljenje na organima stranke i neće snositi posljedice. Idemo u tom smjeru da se transformišemo kao moderna socijaldemokratska partija zapadnog tipa poput socijaldemokrata u Švedskoj, Danskoj... To je cilj, ima tu još dosta posla. Mislim da su istorijska šansa SDP-a izbori 2022. godine - da se SDP konsoliduje organizacijski, kadrovski, politički, da uzme ulogu lidera u okupljanju opozicije koja će te godine preuzeti vlast. SDP mora iskoristiti tu istorijsku šansu, mora iskoristiti podršku Bidena i Njemačke, i promjenu Ustava i otklanjanje blokada, jer mi se više nemamo u koga uzdati.

Ipak, već godinama se SDP etiketira da je postao elitistička stranka i da se udaljio od potreba običnih građana. Kako gledate na to etiketiranje?

- Slažem se dijelom. Imate ljudi u SDP-u širom BiH koji se tako ponašaju i tako žive: ne vole teren, komunikaciju s građanima... Ipak, čini mi se da je druga skupina većina u SDP-u, koji su stalno na terenu, koji pričaju s ljudima i nastoje da riješe probleme ljudi. To je više do karaktera nego do ideologije. U nekim dijelovima, kao što je Sarajevo, naravno ne isključujem i druge dijelove BiH, bilo je takvih ljudi. E sad, da li ćemo uspjeti s ovim povjereništvom i s tim nekim novim ljudima da napravimo promjene, vidjećemo.

SDP je svojevremeno bio jedna od vodećih stranaka, čak i kada ste bili u opoziciji, a sada se dešava da druge stranke, mnogo mlađe od SDP-a, pozivaju SDP u savezništvo. Implicira li to da je SDP prestao biti lider među lijevo orijentisanim partijama. Je li ovo posljedica etiketiranja?

- Drugo je šta ko misli o sebi, ali SDP je jedina stranka lijeve provenijencije u BiH ostala i opstala.

SUJETE LIDERA

​Pogledajte kako su prošli DF, Naša stranka... Volio bih da su bolje prošli. Ali, jedina stranka koja može povesti opoziciju i koja je lider opozicije bez premca je SDP.

Imajući u vidu previranja u DF-u, jeste li od onih koji smatraju da su saradnji SDP-a i Fronte zauvijek zatvorena vrata ili da ipak treba razgovarati?

- Razgovaram s drugovima, prijateljima iz DF-a, Socijaldemokrata. Sve to treba okupiti i oni se slažu. To je samo sujeta pojedinih lidera. Ovoga iz SDP-a nije sigurno, jer znam koliko je popuštao oko BH bloka kad je DF bio u igri. Treba zakopati te sujete i okupiti sve lijeve stranke. Ne mora se to ujediniti, ali trebamo imati zajednički nastup i djelovanje.

Je li to moguće?

- Moguće je i mora. Nikada BiH s desnim strankama neće biti cjelovita. Nikada neće doći do promjene Ustava s nacionalnim strankama. Promjene može napraviti samo multietnička stranka, a nikako nacionalne.

"Slobodna Bosna" je već ranije pisala o uzavreloj atmosferi u vrhu SDP-a. Naime, lider SDP-a Nermin Nikšić nalazi se pod pritiskom najbližih saradnika da sazove vanredni kongres na kojem bi se biralo novo stranačko rukovodsvo. Za pozicju predsjednika SDP-u zainteresirani su Jasmin Imamović, Denis Bećirović i Zukan Helez.

Uz sve to, Nikšić ima i neriješen problem sa predsjednikom Glavnog odbora SDP-a Sašom Magazinovićem, koji je neposredno nakon lokalnih izbora, u znak protesta, podnio neopozivu ostavku.

Magazionović je jedan od brojnih članova stranačkog rukovodstva koji smatraju da bi napokon na čelo SDP-a, kao vodeće multietničke partije u BiH, prvi put u posljednjih tridesetak i kusur godina, trebao doći neko iz reda Srba ili Hrvata.