„Svijet će nakon korone biti drugačiji". Na osnovu tog uvjerenja, njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Emmanuel Macron i neki drugi vodeći političari formulirali su apel kojim pozivaju na međunarodnu solidarnost, taj apel su objavile i neki veliki njemački dnevni listovi.

Na početku pandemije u Europskoj uniji nije bilo baš mnogo te solidarnosti i saradnje. Pojedine zemlje članice su bez ikakvog dogovora s partnerima zatvarale svoje granice, gotovo svaka država je usvojila svoje mjere s ciljem zaustavljanja širenja virusa. Umjesto obzira jednih prema drugima – nacionalni egoizmi.

Dobra ideja, ali…

To se u međuvremenu promijenilo. Europska unija je zajedno organizirala nabavku vakcina – i sad se Uniju zbog te ideje i kritizira. Ima dosta problema oko opskrbe građana EU-a vakcinama. Stvari puno bolje funkcioniraju i u zemlji koja je nedavno napustila Uniju – u Velikoj Britaniji. Dok predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kaže kako je 12 miliona vakcinisanih stanovnika EU-a „pozamašna brojka", Velika Britanija je do sada vakcinisala devet miliona svojih građana.

Pritom je von der Leyen u maju prošle godine u jednom intervjuu za DW samouvjereno rekla: „Bit će potrebne ogromne količine vakcina. I mi moramo osigurati da se te doze podijele po cijelom svijetu, i to po poštenoj i svima pristupačnoj cijeni.”

A sad stvari zapinju u – Europskoj uniji. Pogotovo u Njemačkoj, zemlji u kojoj je kompanija BioNTech (s američkim koncernom Pfizer) u ranoj fazi uspjela razviti vakcinu, postavlja se pitanje zašto se Njemačka odlučila na nabavku vakcina preko zajedničkog, ali i kompliciranog EU-puta. Svaki dan kašnjenja s vakcinisanjem znači nove ljudske žrtve.

…loša realizacija

Usprkos svemu, europski put je bio ispravan put, smatra Daniel Gros, voditelj briselskog think-tanka Centre for European Policy Studies: "Ideja zajedničke nabavke vakcina je bila dobra i nužna, kako bi se spriječilo probleme do kojih bi došlo u situaciji kada bi zemlje članice pokušale nadmašiti jedne druge u pokušaju kupovine vakcina", tako Gros odgovara pismeno na upit DW-a. I nastavlja: „Izvedba te ideje od strane Komisije je bila loša.”

Bivši predsjednik EU-komisije Jean-Claude Juncker tokom jednog nastupa u Stuttgartu, gdje je govorio o Europskoj uniji, rekao je da bi „siromašnije i manje članice” izvukle deblji kraj kad bi svako pojedinačno pregovarao s farmaceutskim koncernima.

Razlozi kašnjenja

Jedan od razloga za sadašnje komplikacije u procesu vakcinisanja se może zahvaliti činjenici da je zdravstvena politika nadležnost zemalja članica. Komisija je tek u novembru predložila da se utemelji EU-ova institucija za zdravstvene „hitne slučajeve".

Juncker je podsjetio na to da se o pitanju zdravstvenih ovlasti diskutiralo već prije puno godina. I tada je ta ideja odbačena, između ostaloga i zbog protivljenja njemačke vlade kojom je tada predsjedao Gerhard Schröder. Da je ta ideja zaživjela u praksi, „onda bi Komisija na početku ove pandemije mogla djelovati drugačije, snažnije i odlučnije", kaže Juncker.

„Drugačiji svijet"

Kada Merkel i Macron kažu da će "svijet nakon korone biti drugačiji", onda to ima veze s geopolitikom. Njemačka kancelarka je navodno na jednoj sjednici vlade izrazila zabrinutost zbog mogućnosti da istočnoazijske zemlje mnogo discipliniranije pristupe borbi protiv pandemije i puno ranije od Europljana ukinu ekonomske restrikcije – odnosno da bi se Europa zbog toga mogla naći u defenzivi.

Ministar zdravstva Jens Spahn je uvjeren da Rusija i Kina uz pomoć vakcina provode svoju geopolitiku. Te dvije zemlje su vakcinom opskrbile i Srbiju – zemlju koja želi postati članica EU-a. I mađarska vlada, koju ostatak EU-a kritizira zbog deficita po pitanju pravne države, njeguje tijesne kontakte s Moskvom, Budimpešta se također potrudila da dobije vakcine  iz Kine i Rusije.

Spahn je u intervju za DW upozorio: „Moramo pripaziti da ne napravimo iste greške kao tokom financijske krize." Umjesto da se tada pronašao neki europski investitor, luka u grčkom Pireju je prodana – Kinezima, podsjeća Spahn: „I sad to isto vrijedi i kod vakcina. Kina i Rusija uz pomoć vakcina vode vanjsku politiku, pokušavaju proširiti svoj utjecaj." EU mora misliti na svoje susjedne regije, i to iz humanitarnih, ali i vlastitih geostrateških interesa, kaže njemački ministar.

Briselski analitičar Gros je drugačijeg mišljenja: „Značaj diplomatije uz pomoć vakcina se često precjenjuje. Zahvalnost u zemljama koje primaju te vakcine je uglavnom ograničeno i raspoloženje se može brzo i promijeniti, kako smo vidjeli i diplomatije uz pomoć zaštitnih maski početkom 2020". Kina je tada, i to uz učinkovitu javnu promociju, isporučila zaštitne maske i drugu medicinsku opremu u brojne zemlje svijeta.

Ali u Nizozemskoj su u martu prošle godine otkrili da su maske jednog kineskog proizvođača manjkave, te maske su bile podijeljene po bolnicama širom Nizozemske i bile su povučene. Istovremeno se Kinu kritizira zato što je pandemija tamo izbila – a Peking relativno kasno informirao svijet o tome.

Ponude iz Rusije i Kine

I sad, u situaciji u kojoj je EU pod pritiskom zbog kašnjenja s vakcinisanjem, pogledi se opet usmjeravaju prema istoku. Šefica Europske komisije, koju se posljednjih dana žestoko kritizira, daje naslutiti da je otvorena prema ideji izdavanja dozvole za korištenje ruskih i kineskih preparata u Uniji – ali tek nakon što se ta vakcina temeljito ispita.

Posebno ruska vakcina Sputnik V ima dobre izglede za dobivanjem dozvole korištenja u Uniji. Tako bi se moglo popuniti postojeće „rupe" u opskrbi vakcinama, ali bi se istovremeno moglo shvatiti i kao priznavanje slabosti EU-a. O vakcini će biti riječi i na virtualnom sastanku 17 šefova država i vlada s područja istočne i jugoistočne Europe s kineskim državnim šefom Xijem Jinpingom u utorak. Konferencija se trebala održati u aprilu prošle godine u Pekingu, ali je otkazana zbog pandemije. Činjenica da se u međuvremenu nije uspjelo organizirati ni video-sastanak, neki tumače kao znak propasti inicijative utemeljene 2012. u Varšavi pod imenom „16+1”. Kasnije se pridružila i Grčka. Analitičari pretpostavljaju da bi inicijativu sad mogla spasiti – kineska vakcina.

Krizni menadžment EU-a

Prethodnik Ursule von der Leyen sve u svemu ipak na pozitivan način bilansira krizni menadžment EU-a. „Da ste me prije godinu dana pitali je li uopće zamislivo da će se EU zadužiti kako bi savladala posljedice pandemije, odnosno da će EU-komisija biti zadužena za zajedničku nabavku vakcina, onda bi vam rekao: to se nikada neće dogoditi. EU je kao takva bolja, učinkovitija nego što bi to pojedinačno mogle biti zemlje članice", smatra Juncker.

Bilansa Daniela Grosa je mješovita. Nabavka vakcina je „katastrofa”, ali sveobuhvatni paketi financijske pomoći koji su usvojeni, po njegovom su mišljenju „ekonomski i politički znatno ojačali EU”.

(Deutsche Welle)