U trenutku kada ministar pravde BiH Josip Grubeša odbija provesti odluku Ustavnog suda BiH i konačno upisati Akademiju nauka i umjetnosti BiH u registar pravnih lica, ne odustaje se ni od akademskog udara na ovu važnu instituciju kao jedan od stubova državotvornosti BiH.

U projekt koji ima podršku srbijanskih obavještajnih službi, već mjesecima se pokušavaju uvući brojni intelektualci, a prema podacima NAP-a, jedna od ključnih figura bi mogao biti bivši predsjednik ANUBiH Miloš Trifković. Inicijatori su već kontaktirali lidera Platforme za progres Mirsada Hadžikadića, koji još nije donio konačnu odluku o mogućem članstvu.

"Danas obavljam razgovor koji će mi pomoći da sagledam sve. Moja želja je upravo da izbjegnem mogući udar na BiH preko udara na ANUBiH", rekao je Hadžikadić.

Tvrdi kako mu je sve predstavljeno kao pokušaj da se vrati bosanstvo. Slaže se Hadžikadić da bi to trebao biti zadatak ANUBiH, ali se to, kako kaže, ne dešava. Akademiji nauka i umjetnosti BiH zamjera nedovoljnu uključenost u društvene tokove, ali i i nedostatak avangarde kojom bi se snažnije promovirala država. U svojim razgovorima, kako kaže, neće zanemariti ni mogućnost i potrebu reformisanja ANUBiH kao procesa koji bi mogao biti adekvatan pandan formiranju nove akademije.

Predsjednik ANUBiH Muris Čičić upoznat je s aktivnostima u vezi s osnivanjem nove akademije nauka i umjetnosti, oko čijeg imena još postoji sporenje, i smatra da je čudno kako se tamo pojavljuju ljudi koji su najgrlatiji borci za zaštitu BiH. Slično je bilo i s BANU, čiji je idejni tvorac kontroverzni Muamer Zukorlić koji je imao i ambiciju da ovlada Islamskom zajednicom u BiH.

Ovaj bivši muftija iz Novog Pazara, biznismen i političar kojeg prate naoružani tjelohranitelji, slovi kao blizak prijatelj srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, a nerijetko se pisalo u medijima kako su mu u pratnji često pripadnici obavještajne službe susjedne države BIA-je. 

"Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti je dio projekta negiranja ideje BiH kroz još jedan pokušaj podjele njenih institucija na nacionalnoj osnovi. Godinama se borimo da ANUBiH opstane kao jedan važan simbol državnosti i nikada nećemo odustati", izjavio je Čičić.

Iz ANUBiH ne isključuju mogućnost da bi se uskoro mogla podnijeti krivična prijava protiv ministra pravde BiH, koji uporno osporava registraciju ove važne institucije. Za to je važno jedinstvo unutar ANUBiH, koje se pokušava narušiti i špekulacijama da bi u novu akademiju mogli prijeći njeni redovni članovi. Ime koje se pojavilo u medijima je i Ejup Ganić.

"Gospodin Ganić je izjavio da o toj ideji ne zna ništa", rekao je Čičić.

NAP je ranije objavio kako bi se osnivačka skupština nove akademije trebala desiti 28. februara u Sarajevu i da je u toku izrada statuta. Dio potencijalnih članova akademije želi da se zove bosanska akademija nauka i umjetnosti, dok bi je drugi radije zvali akademija "Kralj Tvrtko", ali još nije poznato čime bi se bavila, a čime se već (ne) bavi Akademija nauka i umjetnosti BiH i ostale tri akademije u BiH.

Na spisku potencijalnih članova (ili spisku želja inicijatora) nove akademije su, među ostalim, iskusni diplomata Igor Davidović, ekonomista iz Banje Luke Zoran Pavlović i, vrlo zanimljivo, prof. dr. Ranko Škrbić, dekan Medicinskog fakulteta u Banjoj Luci, nekadašnji ministar zdravstva Republike Srpske i ambasador BiH u Srbiji i kum Milorada Dodika. Na užem i širem spisku nalazi se barem 200 imena.

Da je kontaktiran, priznao je Zoran Pavlović, ali kaže da nikada još nije dobio konkretne informacije niti neki papir.

"Ja sam, u principu, dao načelnu saglasnost, ali konačnu odluku mogu donijeti tek kada dobijem sve informacije. Ja zaista smatram da nama u BiH treba neovisna pamet koja će raditi u interesu građana i neće biti omeđena entitetskom linijom. Sada, da li se baš radi o formiranju akademije nauka ili će to biti neka visokoškolska ustanova, ja zaista još ne znam", istaknuo je Pavlović za NAP.

Pavlović ipak nije želio navesti ime osobe koja ga je kontaktirala, istaknuvši da je to jedan njegov „prijatelj“. Ono što zna je da se u cijeloj priči spominje i ime Asima Kurjaka, što se poklapa s informacijama do kojih je ranije došao NAP. Slično kao i Hadžikadić, tvrdi da ne bi učestvovao ni u kakvom projektu koji bi rušio ANUBiH, na čiji rad ipak ima puno zamjerki.

"Već sam rekao da sam pobornik toga da se okuplja neovisna pamet. Ono što je problem ANUBiH je da u javnosti baš ne svjedočimo njihovim kritičkim osvrtima na društvenu stvarnost. Ne tvrdim da ANUBiH nije politički neovisna, ali bi se morala više potruditi da to jasno manifestira svojim stručnim komentarima", smatra Pavlović.

Dio ljudi iz akademske zajednice već se distancirao od mogućnosti osnivanja nove akademije tvrdeći da to nema veze s naukom. Dokaz je i ponašanje ministra pravde BiH Josipa Grubeše, koji, u skladu sa svojim obrazovanjem o pravdi, više filozofira nego što se trudi da radi svoj posao.