Mojoj generaciji na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, akademik Filipović predavao je logiku, metodologiju i filozofiju jezika. Iz njegovih predavanja pamtimo važne autore i njihove knjige. Kao studenti, krajem 1980-ih godina, dijelili smo ugodan osjećaj učenika akademika Filipovića. Pratili smo njegov znanstveni i javni angažman u našem društvu. Deceniju kasnije, poslije bosanske apokalipse, imao sam čast i zadovoljstvo da javno promoviram knjige, naučno-istraživačke radove, ideje koje je profesor zastupao. U Sarajevu, Zagrebu, Tuzli, Brčkom, Novom Pazaru, Konjicu, Dubrovniku i mnogim drugim mjestima Bosne i regiona, akademik Filipović je bio omiljen i poštovan autor. Ljudi su ga voljeli slušati i pitati razna pitanja. On je uvijek glasom i uvjerljivošću erudite strpljivo objašnjavao “u čemu je stvar”.

Način na koji je “nosio” mišljenje o društvenim fenomenima, oblikovao je prepoznatljivu fenomenologiju i društvenu ontologiju bosanskog mišljenja. To je, nažalost, stvaralo reakciju poluobrazovanih aparatčika, s jedne strane, i spornih intelektualaca koji su zastupali antibosansku ideologiju, s druge strane. Zavist, nedoraslost, bahatost, političke “igranke”, nerazumijevanje, sirova moć, konzervativna ograničenost i slične “činjenice” društvene stvarnosti, u kojoj se odvijao život jednog mislećeg čovjeka, predstavljale su one gorke dane i noći kroz koje se probijao da rasvijetli mišljenjem događaje koji se tiču velikog broja ljudi i njihovih neizvjesnih sudbina. U tom egzistencijalnom škripcu akademik Filipović je proživio svoju životnu i intelektulanu pustolovinu. Odvažnog držanja i bistrog uma, vrhunskog dara za mišljenje, kako je govorila profesorica Jelena Berberović, akademik Filipović je svjedočio humanističku misao o bitnim fenomenima naše epohe. Nije bilo pitanja niti problema na koji se u svojim radovima ili javnim istupima nije osvrnuo i iskazao svoje mišljenje.

Danas se osjeti praznina među nama, u javnosti koju je profesor ispunjavao umnim i izazovnim  stavovima. Stajo je često među nam kao miljokaz i ujedno kao gromobran, na putevima Bosne i čuvanja istine o bosanskom povijesnom iskustvu života. Tek trebamo promisliti šta je akademik Filipović govorio, pisao ili javno zastupao. U okviru bosanskih studija o njegovom djelu se trebaju pisati master teze i doktorske disertacije. U njegovom djelu je izvorište savremenog bosanskog mišljenja i duhovnosti. Bio je jedan od najvažnijih bosanskih mislilaca u 20. stoljeću…

Neka je lahka zemlja bosanska dragom profesoru Muhamedu Filipoviću.