To znači da će BiH ubuduće ruski plin dobivati putem “Turskog toka”.

"Potpisnik ugovora između bh. strane i 'Gazproma' je sarajevski 'Energoinvest'. Oni su prije Nove godine dobili zahtjev ruske kompanije za potpisivanje aneksa ugovora kojim se snabdijevanje plinom prebacuje na 'Turski tok'. Dakle, snabdijevanje bi išlo preko Turske, Bugarske i Srbije, umjesto dosadašnje rute preko Ukrajine, Mađarske i Srbije", pojasnio je Džindić.

Razlozi su, kako je naveo, tehničke prirode, odnosno u pitanju je želja “Gazproma” da se izbjegne ruta preko Ukrajine.

"Tražili smo da se potpisivanje aneksa prolongira za tri mjeseca. U ta tri mjeseca 'Energoinvest' bi trebao s 'Gazpromom' iznaći rješenje i potpisati finalni ugovor za ovu godinu. To još nije završeno, a vjerujem da će posao biti okončan do kraja marta. Trebala bi biti povoljnija varijanta za BiH", naglasio je Džindić.

Prema njegovim riječima, ugovori o transportu plina s Mađarskom i Srbijom produženi su do 2023. godine. "Dobili smo obećanje od Srbije da to neće biti problem jer se radi o istim količinama plina. Što se tiče transportnih troškova preko Mađarske, tu će se iznaći rješenje, a ima nekoliko opcija. Ne bih ulazio u detalje, da nam se ne bi pogoršala pregovaračka pozicija. Tvrdnja da gubimo kontrolu nad snabdijevanjem plinom ne stoji jer mi ni danas ništa ne kontroliramo. Nama je cilj da dobijemo bolju cijenu plina i to su instrukcije koje je dobio 'Energoinvest'. Moramo pokušati prevazići štetan ugovor s Mađarskom, a koji je potpisan prije mandata ove Vlade FBiH. Taj ugovor se mora zaustaviti i nekad se mora platiti šteta, na ovaj ili onaj način, a kako bismo mogli dobiti novu i povoljniju cijenu", smatra Džindić.

"Rješenje svih problema s plinom u BiH je usvajanje zakona o plinu i električnoj energiji na državnom nivou i izgradnja novog južnog plinovoda. To bi bio paket rješenja. Državni zakon o plinu mora slijediti legislativu EU. Problem s ovim zakonom nastao je za vrijeme dok je dužnost ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH obnašao Mirko Šarović (SDS). On je entitetskim vladama poslao dvije različite verzije zakona i tražio saglasnost. Prihvaćeni su svi zahtjevi RS, a s druge strane, odbijeno je sve iz FBiH", kaže Džindić.