Državno odvjetništvo pokrenulo je istragu protiv zapovjednik I brigade HVO-a Nedjeljka Obradovića kojega sumnjiči za ratni zločin nad Bošnjacima na području općina Stolac i Čapljina 1993. i 1994. tijekom sukoba HVO-a i Armije BiH. 

Županijsko državno odvjetništvo u Splitu je ne otkrivajući identitet izvijestilo da je, nakon pribavljanja cjelokupne dokumentacije Tužiteljstva BiH, donijelo rješenje o provođenju istrage protiv ​60​-godišnjaka s hrvatskim i BiH državljanstvom zbog sumnje ​u počinjenje ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika.

Zarobljenici u logorima Dretelj i Gabela

Sumnjaju da je od početka travnja 1993. do travnja 1994. tijekom oružanog sukoba između Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO), kao zapovjednik I. brigade HVO-a “Knez Domagoj”, u jugoistočnoj Hercegovini, na području općine Stolac i Čapljina, odgovoran za primjenu propisa međunarodnog prava, postupao protivno odredbama​ Ženevske konvencije.

​”​Postoji osnovana sumnja da ​je​ okrivljenik zapovjedio provođenje raseljavanja i premještanja civilnog bošnjačkog stanovništva u dijelove BiH pod kontrolom Armije BIH i druge zemlje te odvođenje zarobljenih civila i ratnih zarobljenika u logore Dretelj i Gabela (općina Čapljina), kao i u druge objekte koji su korišteni za zatočenje Bošnjaka i to u policijskoj stanici Stolac, školi u Crnjićima, tvornici TGA i VPD i Koštanoj bolnici u Stocu, silosu u Čapljini, u vojarni Grabovina te Heliodromu​”, navodi tužiteljstvo​.

Protjerivanje, čišćenje i prisilno premještanje civila

Dodaju i da su pripadnici I. brigade HVO-a “Knez Domagoj” provodili​ ​masovno koordinirano protjerivanje, čišćenje i prisilno premještanje civila bošnjačke nacionalnosti pod paljbom iz vatrenog oružja pri čemu su usmrtili i tjelesno ozlijedili veliki broj žrtava.

U logorima su pripadnici I. brigade HVO-a “Knez Domagoj” svakodnevno fizički i psihički zlostavljali civile i ratne zarobljenike uz ograničenu slobodu kretanja, prema njima okrutno postupali u uvjetima pretrpanosti, bez dovoljno hrane i vode te koristili za prisilni rad. Od posljedica fizičkog zlostavljanja mnogi su zatvorenici teško tjelesno ozlijeđeni, a mnogi su i preminuli​.

Nije ništa poduzeo da spasi žrtve

​Državno odvjetništvo tvrdi kako 60-godišnjak nije poduzeo ništa da spasi žrtve, iako je imao zapovjedne ovlasti te je znao da civili i ratni zarobljenici koji su tamo neosnovano zatočeni borave u teškim uvjetima, da ih čuvari i pripadnici brigade kojom je zapovijedao svakodnevno fizički i psihički zlostavljaju te koriste za prisilni rad.

Okrivljenik je pristao da njemu podređene osobe nastave s protupravnim radnjama, kao i na njihove posljedice te propustio da se prijave i istraže i drugi zločini protiv bošnjačkog stanovništva koji su počinjeni u inkriminiranom vremenu​, ističe tužiteljstvo, prenosi Hina.