Međutim, nedavno se i sama Rusija, usljed ograničenih proizvodnih kapaciteta, suočila s nestašicom vakcina, opredijelivši se za proizvodnju u inostranstvu, pišu svjetski mediji.

Revizija Evropske agencije za lijekove

Njemačka i Francuska pregovaraju s Rusijom o kupovini vakcina Sputnjik V nakon što su u nekoliko evropskih zemalja doze "AstraZeneca" vakcina obustavljene za osobe mlađe od 60 godina, napisao je londonski "The Times".

Njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Emmanuel Macron i ruski predsjednik Vladimir Putin su u utorak uvečer (30. marta) na videokonferenciji raspravljali o mogućnosti kupovine ruske vakcine. Ranije su, dodaje list, Italija, Francuska, Španija i njemačka pokrajina Bavarska navedene kao moguće lokacije za proizvodnju Sputnjika u EU.

Razgovori lidera uslijedili su nakon što se Njemačka pridružila Francuskoj, Španiji, Kanadi i skandinavskim zemljama u obustavi upotrebe vakcine "AstraZeneca" kod osoba srednjih godina zbog straha od rijetke bolesti zgrušavanja krvi. Uprkos sve većem broju zaraženih koronavirusom, Nijemcima mlađim od 60 godina sada se više ne preporučuje ta vakcina.

Merkel se prošle sedmice direktno osvrnula na Sputnjik rekavši: "O ruskoj vakcini već sam neko vrijeme mišljenja da bismo trebali koristiti bilo koju vakcinu koju je odobrilo evropsko regulatorno tijelo za lijekove."

Glasnogovornik njemačkog ministarstva zdravstva rekao je da su "sve vakcine dobrodošle ako ih je odobrila Evropska agencija za lijekove".

Evropska agencija za lijekove (EMA) pokrenula je u martu reviziju Sputnjika, što je, ističe "Times", ključni korak ka odobrenju prve nezapadne vakcine protiv koronavirusa koja će se koristiti u 27 zemalja članica Unije.

Francuzi na oprezu

Iako je njemačka vlada potvrdila da je otvorena za korištenje vakcine Sputnjik ako i kada je odobri EMA, Francuska je znatno opreznija, piše "The Guardian".

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian optužio je nedavno i Rusiju i Kinu da koriste svoje vakcine kako bi stekle utjecaj u inostranstvu.

"U smislu načina na koji se njom upravlja, [vakcina Sputnjik V] više je sredstvo propagande i agresivne diplomatije nego sredstvo solidarnosti i zdravstvene pomoći", izjavio je Le Drijan za radio "France Info".

Thierry Breton, francuski komesar EU, koji je na čelu radne grupe za vakcine u Evropskoj komisiji, također je kazao kako Unija "apsolutno ne treba Sputnjik" s obzirom na to da "ima kapacitet isporučiti od 300 do 350 miliona doza" do kraja juna. Proizvođač Sputnjik V odgovorio je agresivno nizom objava na Twitteru: "Ako je to službeni stav EU, molimo vas da nas obavijestite da nema razloga za nastavak odobrenja EMA-e zbog vaših političkih pristrasnosti."

Ipak, kako naglašava list, čelnici Francuske, Njemačke i Rusije obavili su razgovor ove sedmice i, prema saopštenju iz Kremlja, raspravljali o izgledima za vakcine Sputnjik V, mogućnostima pošiljki i njene zajedničke proizvodnje zbog nestašice doza unutar Evrope. "Guardian" dodaje da stručnjaci EU trebaju posjetiti Rusiju u aprilu kako bi provjerili rezultate kliničkih ispitivanja i pregledali proizvodni proces.

Ruski proizvođači do sada nisu uspjeli povećati domaću proizvodnju kako bi zadovoljili potražnju u zemlji i inostranstvu, ali je vlada saopštila da je postigla sporazume o proizvodnji ruskih vakcina s još 10 zemalja. Moskva je istaknula kako do kraja juna namjerava proizvesti 178 miliona pojedinačnih doza Sputnjika V te da se nada da će do tada vakcinisati 30 miliona Rusa, ostavljajući na raspolaganju za izvoz mogućih 118 miliona doza.

Rusija je, naglašava "Guardian", registrovala svoju vakcinu u avgustu prije velikih kliničkih ispitivanja, što je izazvalo početne strahove u pogledu njene sigurnosti. No, recenzije su od tada uglavnom pozitivne, a medicinski časopis "The Lancet" objavljuje rezultate koji pokazuju da je vakcina sigurna i da je više od 90 odsto efikasna.

I Austrija u pregovorima

U međuvremenu je, javlja Reuters, i Austrija u razgovorima s Rusijom o kupovini milion doza vakcine Sputnjik, kako je u utorak, 30. marta, potvrdio ured kancelara Sebastiana Kurza.

Konzervativni austrijski čelnik na udaru je opozicionih stranaka, jer njegova vlada nije kupila toliko vakcina protiv koronavirusa koliko je mogla imati prema kolektivnoj shemi Evropske unije o kupovini.

"Ne smije biti geopolitičkih žmigavaca u vezi s vakcinama", rekao je Kurz u saopštenju koje je objavila njegova kancelarija, dodavši da je Austrija u razgovorima s Rusijom, a Moskva joj je ponudila prodaju milion doza od aprila. "Jedino što se mora računati je da li je vakcina efikasna i sigurna", kazao je austrijski kancelar.

Nakon početka kampanje vakcinisanja u EU, koja i dalje zaostaje za drugim zemljama, poput Britanije, neke zemlje članice i regije već su kupile ili razmišljaju o kupovini ruskih ili kineskih vakcina, pojašnjava Reuters te dodaje da su dvije zemlje EU, Mađarska i Slovačka, već kupile doze Sputnjika, iako ih je samo Mađarska počela koristiti.

U Slovačkoj je to pitanje toliko kontroverzno da je izazvalo političku krizu, ističe novinska agencija.

Mađarski rekordi

Mađarska je prva u EU odobrila kinesku vakcinu Sinopharm i ruski Sputnjik i vakcinisala je više svog stanovništva nego bilo koja druga zemlja u Evropskoj uniji, ali je i dalje jedna od najgorih u svijetu po broju umrlih od Covida-19 po glavi stanovnika, ukazuje The Associated Press.

Mađarski premijer Viktor Orban ranije je kritikovao dinamiku uvođenja vakcina u EU ustrajavajući na postizanju ugovora o vakcinama s istočnim zemljama. Ova centralnoevropska zemlja je, prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, dala barem prvu dozu vakcine za 21,6 odsto svog stanovništva, nadmašivši ostale članice Unije za 12,3 odsto.

Mađarska je prije nekoliko dana izdala hitno odobrenje za još dvije vakcine – Convidecia, kineskog proizvođača vakcina "CanSino Biologics", i Covishield, verziju "AstraZenecine" vakcine proizvedene u Indiji - čime se ukupan broj odobrenih vakcina popeo na sedam, najviše u EU.

"U vrlo smo dobroj poziciji, tačno na čelu reda, a i Rusi i Kinezi pravovremeno dostavljaju", rekao je Orban u radijskom intervjuu krajem prošle sedmice.

Iako Mađarska ima visoku stopu vakcinisanja, ipak nije uspjela usporiti talas pandemije, koji joj je donio najvišu stopu smrtnosti u svijetu, ukazuju podaci Univerziteta "Johns Hopkins" za period od dvije sedmice po glavi stanovnika. Do kraja marta, u Mađarskoj je od Covida-19 umrlo više od 20.000 ljudi, što joj daje treću najgoru stopu smrtnosti po glavi stanovnika u svijetu.

Dok su druge zemlje u regiji uvele oštre mjere zaključavanja, Mađarska je tokom vikenda objavila planove za popuštanje mjera ograničenja - čim 2,5 miliona ljudi primi prvu dozu vakcine - što je, naglašava AP, pokušaj ponovnog pokretanja privrede u zemlji koja je prošle godine zabilježila pad BDP-a od 5,1 odsto.

Tajni sporazum sa Sputnjikom

Nakon Mađarske, Slovačka je bila druga članica Evropske unije koja je kupila doze vakcine od Rusije, ali je, zbog skandala s nabavkom vakcine Sputnjik V, premijer Igor Matovič 30. marta podnio ostavku, javio je "Euronews" naglasivši da je to prva evropska vlada koja je pala zbog odluke u vezi sa pandemijom Covida-19.

Matovič je prethodno najavio da će odstupiti zbog političkog skandala izazvanog tajnim dogovorom o kupovini dva miliona doza ruske vakcine. Najmanje šest članova slovačke vlade već je podnijelo ostavke na svoje dužnosti. Nakon ostavke premijera, dodaje evropski televizijski kanal, koalicija četiri stranke ostat će na vlasti, čime će se izbjeći vanredni parlamentarni izbori.

Sporazum o kupovini vakcine Sputnjik V proveden je uprkos neslaganju Matovičevih koalicionih partnera. Premijer je branio kupovinu Sputnjika V, ističući kako bi to ubrzalo program vakcinacije u jednoj od najteže pogođenih zemalja EU, dok su kritičari tvrdili kako taj korak baca sumnju na prozapadno usmjerenje Slovačke, naročito jer EU još nije odobrila upotrebu ruske vakcine.

Osim tajnog sporazuma sa Sputnjikom, ističe "Euronews", Matovič je kritikovan i za loše rukovođenje u borbi protiv pandemije. Zemlja trenutno ima drugu najveću stopu smrtnosti od Covida-19 u EU, nakon što je prvi val pandemije preživjela bez većeg broja zaraženih slučajeva.

Proizvodni kapaciteti

Rusija je sa mnogo pompe pohvalila izvoz svog domaće vakcine Sputnjik V u Latinsku Ameriku i Afriku, pa čak i u nekim zemljama Evrope, nazvavši ga rješenjem usljed nestašica širom svijeta. Međutim, bila je manje glasna o činjenici da i sama uvozi vakcine, napisao je "The New York Times".

Ruska vlada nedavno je ugovorila proizvodnju Sputnjika V s južnokorejskom kompanijom koja je vakcine već poslala u Rusiju, a isto planira učiniti i s kompanijom iz Indije. Uvoz, za koji se očekuje da će se povećati u narednim sedmicama i mjesecima, mogao bi pomoći Rusiji u nadvladavanju sporog vakcinisanja kod kuće.

Također, prema ocjeni njujorškog lista, to ilustruje da se čak i zemlje čiji su naučnici dizajnirali uspješne vakcine, oslanjaju na prekograničnu trgovinu za zalihe vakcina. Dodatni problem je i sve veći 'nacionalizam vakcina' zemalja sa proizvodnim kapacitetom – te, zbog povećanog broja novozaraženih slučajeva u svojim zemljama, zaustavljaju isporuku vakcina naručenih za inostranstvo.

Ruska kampanja vakcinisanja, dodaje list, daleko zaostaje za kampanjom većine evropskih zemalja i Sjedinjenih Država te je do sada 4,4 odsto od ukupnog broja Rusa primilo barem jednu dozu vakcine. Kremlj je tek prošle sedmice prvi put priznao da je nestašica vakcina odigrala ulogu u odluci Putina da odgodi vlastitu vakcinaciju.

Manje količine Sputnjika V koje je osigurala Rusija, sada koristi više od 20 zemalja, uključujući Argentinu, Mađarsku, Boliviju, Alžir, Paragvaj i druge. Ruski zvaničnici kazali su kako će većina potražnje za Sputnjikom V u stranim zemljama biti ispunjena proizvodnjom u inostranstvu, napisao je " New York Times".

(RSE)