Ta je izjava došla u jeku napetosti nakon što je ukrajinski komandant glavnog štaba oružanih snaga optužio Moskvu da nagomilava snage nedaleko od zajedničke granice i rekao da proruski separatisti sistematski krše primirje.

Kremlj je ranije poručio Ukrajini i zapadnim zemljama da se "ne brinu" zbog pokreta ruske vojske na ukrajinskoj granici, pošto je Kijev izrazio bojazan da bi sukob s proruskim pobunjenicima na istoku mogao eskalirati.

"Rusija premješta svoje oružane snage na svom teritoriju kako ona hoće", kazao je Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika, "ali to ni za koga nije prijetnja i ne treba nikoga zabrinjavati".

Nakon dugog primirja u drugoj polovini 2020., od januara su na istoku Ukrajine zaredali oružani sukobi u kojima je poginulo 19 ukrajinskih vojnika. Obje strane se međusobno optužuju za eskalaciju.

Usto su Ukrajinci i Amerikanci izvijestili o nedavnim pokretima ruskih snaga na Krimu, ukrajinskom poluotoku koji je Rusija anektirala 2014. i na rusko-ukrajinskoj granici, blizu teritorija koji kontroliraju proruski separatisti.

"Zabrinuti smo zbog nedavne eskalacije ruske agresije na istoku Ukrajine, napose zbog kršenja primirja potpisanog 20. jula koje je 26. marta dovelo do pogibije četvorice i ranjavanja dvojice  ukrajinskih vojnika", rekao je u srijedu glasnogovornik američkog ministarstva odbrane John Kirby.

Izrazivši sve veću zabrinutost Sjedinjenih Država, načelnik glavnog štaba američke vojske, general Mark Milley u srijedu je razgovarao s ruskim načelnikom glavnog štaba Valerijem Gerasimovom i s glavnim komandantom ukrajinskih snaga Ruslanom Homčakom.

Potonji je ranije osudio "prijetnju za (ukrajinsku) vojnu sigurnost", rekavši da separatisti imaju 28.000 boraca i "više od 2000 (ruskih) vojnih instruktora i savjetnika".

Moskva, politički i vojni pokrovitelj separatista od početka sukoba 2014., uvijek negira da ima svoje ljude i oružje na terenu.

Peskov je u četvrtak ponovio da "ruski vojnici" nikada "nisu sudjelovali" u tom ratu.

Pentagon je pak rekao ove sedmice da su američke snage stacionirane u Evropi stavljene u stanje pojačane pripravnosti zbog "moguće neposredne krize" i da je SAD s partnerima u NATO-u razgovarao o napetosti u Ukrajini.

Moskva pogoršanje situacije na istoku Ukrajine pripisuje vlastima u Kijevu, koje optužuje za neuspjeh mirovnih napora jer odbijaju dijalog sa separatistima.

Ukrajinski sukob je počeo neposredno nakon ruskog pripojenja Krima, kao nastavak prozapadne revolucije u Kijevu koju je Moskva po svaku cijenu htjela spriječiti.

U ratu je poginulo više od 13.000 ljudi od proljeća 2014. godine.