Vijeće ministara BiH početkom februara, sa sedam glasova za i tri protiv, nije postiglo konsenzus za donošenje ove odluke nakon obavljena dva kruga glasanja.

Radi se o mjerama koje je predložilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa na uvoz svježeg i rashlađenog goveđeg i svinjskog mesa iz zemalja Evropske unije, koje se odnose na povećanje carinske stope za 10 posto plus 2,5 KM po kilogramu za goveđe i 10 posto plus 1,5 KM po kilogramu za svinjsko meso.

Članovi Vijeća ministara BiH koji se protive ovakvoj odluci, kao razlog zašto je ne treba podržati navode da je odluka u suprotnosti sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, kao i s članom 19 GATT-a i Odlukom o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza.

Također, kažu da se iz odluke ne vidi da je proveden postupak konsultacija s EU, a što je obaveza u skladu s navedenim prethodnim dokumentima.

Mišljenja su da konsultacije nije moguće provesti bez uspostave informacionog sistema u poljoprivredi, a što je zakonska obaveza Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Ističu da tek s uspostavom informacionog sistema u poljoprivredi možemo imati validne podatke koji su prihvatljivi i za EU u procesu provođenja konsultacija.

Također napominju da bi Bosna i Hercegovina, ukoliko bi se donijela ova odluka, prekršila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, bio bi narušen kredibilitet naše zemlje i istovremeno bi nam prijetile kontramjere od EU, a poznato je da više od 70 posto izvoza BiH ostvaruje u EU.

Stava su da bi se ovom odlukom mogle izazvati štete za prerađivače, a sa povećanjem carina moglo bi doći i do povećanja cijene proizvoda/poskupljenja.

Ukazuju i na to da je iz tabela analiza vanjskotrgovinske razmjene vidljivo da nema povećanog uvoza svinjskog i goveđeg mesa, čak je i smanjen u 2020. godini, a da bi se uvela zaštitna mjera, moralo bi se dokazati u procesu konsultacija da je došlo do prekomjernog uvoza i da je to nanijelo štetu našim proizvođačima.

Nadalje smatraju da ova odluka nije proizvod analiza tržišta, jer je ne može niko uraditi bez informacionog sistema u poljoprivredi, već je urađena po nalogu Vlade RS-a zbog lošeg stanja i slabih poticaja za proizvođače u RS-u. Navode da ova odluka uopće ne vodi računa o cjelovitom stanju u cijeloj BiH.

Postavljaju i pitanje zašto Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa ne uspostavi zajedničku IPARD operativnu strukturu kako bi se IPARD sredstva implementirala u Bosni i Hercegovini, čime bi u značajnoj mjeri bila potpomognuta poljoprivreda u BiH. Ukazuju na to da je BiH izgubila ogroman novac za pomoć poljoprivredi zbog nepostojanja zajedničke IPARD opreativne strukture.

Također, tvrde da nedostaju podaci o uvozu/izvozu u zemlje s kojima nas veže CEFTA sporazum.

Jedan od razloga njihovog protivljenja je i taj što bi ova odluka uvela carine samo na uvoz iz EU te pitaju šta je s uvozom iz drugih zemalja koje nisu članice EU. Da li je namjera da se kroz ovu odluku usmjeri uvoz žive stoke i mesa iz zemalja koje nisu članice EU: Srbija, Rusija, Argentina, Australija...

Na kraju, ističu da ova odluka neće zaštititi proizvođače, jer je vrlo izvjesno da bi se uvoz preusmjerio na zemlje koje nisu članice EU, jer se carinska tarifa ne bi odnosila na njih.

S druge strane, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac ranije je naveo da će predložiti Vijeću ministara da glasa za uvođenje prelevmana i carinskih stopa, cijeneći potrebu da hitno reaguju i zaštite domaću proizvodnju.

Prema njegovim riječima, ispunjeni su uslovi za uvođenje predloženih zaštitnih mjera s obzirom na činjenicu da su primarni proizvođači iz RS-a i FBiH dodatno ugroženi posljedicama pandemije Covida-19 i nelojalnom konkurencijom izvana.

- Ovo je najbolja mjera kojom ćemo zaštititi naše proizvođače te im omogućiti nastavak i razvoj proizvodnje - poručio je tada Košarac.

On je naglasio da, paralelno s tim, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH nastavlja sa započetim konsultacijama s Evropskom komisijom o predloženim mjerama, u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.