Piše: DARKO OMERAGIĆ

"Superliga ne bi donijela ništa dobro fudbalu", rekao je za "Slobodnu Bosnu" Džemaludin Mušović, bivši selektor reprezentacija Bosne i Hercegovine i Katara.

"Fudbal je najvažnija sporedna stvar na svijetu upravo zbog toga što su rezultati još nepredvidljivi i što je najveća draž ove igre neizvjesnost. To privlači publiku na stadione. Sjetite se Dynama iz Kijeva i njihove savršene igre pod vodstvom Valerija Lobanovskog. Zamislite da se sada i takvim timovima zabrani da se bore za najveće pozicije ili da to uradite drugim velikim klubovima, poput Fejenorda, Crvene zvezde, Partizana... U najmanju ruku neko se sa Superligom preračunao, a i reakcija navijača u cijelom svijetu to pokazuje. Dobro je i što je Aleksander Čeferin, predsjednik UEFA-e, beskompromisno reagovao i time pomogao igračima i navijačima da zauzmu stav“, kaže Mušović.

Fudbal se pretvorio u mašinu za pravljenje novca, potencijalna zarada je ogromna, vrhunski klubovi insistiraju na ekskluzivnosti i uglavnom igraju između sebe, jedna je od ključnih rečenica koju je u novembru prošle godine u intervjuu za magazin "Forbes" izrekao jedan od vodećih svjetskih ekonomista Branko Milanović.

Predviđanje da će se s fudbalom desiti ono što se događa i sa svim ostalim (ekonomskim) procesima u svijetu, Milanović je još ranije iznio u petom poglavlju svoje knjige Capitalism, Alone, a na svoju tvrdnju je podsjetio u "Forbesu".

BOGATI BI DA BUDU JOŠ BOGATIJI

Ogromna afera je fudbalski svijet počela da drma nakon što je 12 evropskih klubova, predvođenih Real Madridom i Juventusom, osnovalo Superligu. Reakcija UEFA-e je bila munjevita i "urotnicima" je zaprijećeno drastičnim kaznama, a u cijelu priču se umiješala i politika pa su samo nekoliko dana nakon njenog osnivanja iz Superlige istupili engleski klubovi Arsenal, Manchester United, Manchester City, Chelsea, Liverpool i Totenham, a nakon njih Milan, Inter i Atletico Madrid. U priči su trenutno ostali samo Barcelona, Juventus i Real Madrid, čiji je predsjednik Florentino Perez ujedno i idejni tvorac i predsjednik Superlige. Glavni finansijer Superlige trebala je biti američka investicijska banka JP Morgan, koja je usko povezana s Edom Woodwardom, generalnim direktorom Manchester Uniteda. Prema pisanju "The New York Timesa", projekt osnivanja Superlige je vrijedan 3,5 milijardi eura, a svaki od klubova osnivača u startu bi dobio po 350 miliona eura za ulazak u ligu, što je četiri puta više nego što dobija osvajač Lige prvaka.

I mnoge bivše fudbalske zvijezde osudile su osnivanje Superlige. Tako je nekadašnja Realova, ali i jedna od najvećih zvijezda jugoslavenskog fudbala, kao i jedan od čelnih ljudi Reala Predrag Mijatović u razgovoru za K1 televiziju rekao da je fudbal velik, jer ne pripada samo velikima:

"Osnivači Superlige su dobro proanalazirali (skoro sve) pravne mogućnosti, ali su zaboravili osnovno – navijače, fudbalere i trenere“, kazao je Mijatović i spomenuo svoj bivši klub:

"Real nije u stanju da zatvori budžet pa su procijenili da treba oformiti ligu koja će njima omogućiti beneficije zaboravljajući osnovno – da fudbal ne pripada samo velikima."

Sa Mijatovićem se slaže i Mušović, koji kaže da se ne može svaku noć gledati utakmica Real Madrid - Barcelona.

"To nije fudbal i nema svoju draž i ta draž bi se sa Superligom ukinula. Superliga nema uporište ni u čemu osim u finansijskim efektima i bogaćenju klubova koji su već bogati. Ti klubovi odavno uzimaju najbolje igrače, ali nekada ne naprave najbolje rezultate, jer nemaju sopstvenu školu i reprodukciju svojih igrača. Ne može se napraviti super ekipa ako se svake sezone mijenjaju igrači pa taman i da su najbolji na svijetu. S takvim pristupom se ne može napraviti stil igre, jer je igračima potrebno da dugo igraju zajedno uz trenera koji ima svoju filozofiju i pristup koji klubu omogućava da dominira u Evropi. To je nekada s Alexom Fergusonom imao Manchester United“, podsjeća Mušović.

STVARANJE NOVIH IGRAČA

Fudbalu je, kaže naš proslavljeni bivši fudbaler i trener, potrebna ekspanzija, a ne sužavanje cijele priče na pet-šest evropskih zemalja i petnaestak najboljih klubova.

Iako je ideja o formiranju Superlige privremeno zaustavljena, promjene u sistemu takmičenja koje su počele devedesetih godina transformacijom Kupa šampiona u Ligu prvaka i Kupa UEFA u Evropsku ligu se nastavljaju. Pod okriljem UEFA-e uskoro bi trebalo da krene Evropska konferencijska liga, takmičenje koje bi po jačini trebalo da bude odmah iza Lige prvaka i Evropske lige, a u kojoj bi se takmičili klubovi iz manjih zemalja, među koje spada i BiH. Pobjednik ovog takmičenja bi izborio pravo nastupa u Evropskoj ligi.

"To je šansa za klubove koji brzo ispadaju iz evropskih takmičenja, a dobro je da je riječ o takmičenju i da se priča odvija na terenu, a ne da plasman klubova zavisi od nečije odluke. Fudbalu je novac potreban, ali ne bilo kakav. Potreban je novac koji se ulaže u infrastrukturu, fudbalske akademije i stvaranje igrača. Ne treba novac samo za kupovinu najboljih igrača kako bi se osvojio poneki trofej. Novac je potreban za vrhunski rad s najmlađim kategorijama igrača, kao što to godinama radi Ajax. Tim novcem se plaća rad ljudi koji selektiraju igrače, a fudbalskom akademijom se širi krug potencijalnih velikih igrača. S takvim pristupom se ne može desiti da se svake dvije-tri godine ne pojavi neki veliki igrač“, kaže Mušović i dodaje:

"Djeca i omladina iz naše zemlje, ali i cijelog regiona, imaju specijalan talent za igru s loptom. Ulaganje i pravljenje kvalitetnih akademija za njih bi donijelo profit i od toga bi svi mogli dobro živjeti. Uz kvalitetnu školu i dobar rad, iz naših akademija će stizati vrhunski fudbaleri. Trener koji vodi kadete je važniji od trenera prvog tima, jer on pravi selekciju za prvi tim.

Zahlađenje odnosa na relaciji UEFA – 12 klubova osnivača Superlige, odnosno između Florentina Pereza i predsjednika UEFA-e Aleksandera Čeferina, neće dugo trajati, jer su interesi i ulozi u fudbalu ogromni", smatra Mušović.