"Politika" piše da zbog te harmonizacije podataka, koja se, navodno, obavlja na krajnje netransparentan način, većina Srba, bez obzira na to što su stvarni nosioci prava, mogla bi da ostane bez imovine u FBiH, naslijeđene od svojih djedova. Takvih primjera već ima mnogo.

"Politika" piše da se usklađivanje zemljišnih knjiga provodi i u Republici Srpskoj, s tom razlikom da se odvija bez ikakvih zastoja i problema. U proteklih sedam godina, Republičkoj upravi za geodetske i imovinskopravne poslove (RUGIPP) „nije se žalio nijedan upisani vlasnik da mu je nezakonito oduzeta imovina i prepisana nekome drugom”. Samo na slanje poziva svakom od njih (to se odnosi i na Bošnjake) – „kako bi mogli da zaštite svoja prava i da, ukoliko postoji pravni osnov, budu upisani u novoj evidenciji – do sada je potrošeno oko milion evra”.

Suštinski  problem u FBiH, iz koga proističu i svi drugi, jeste to da se kompletan postupak harmonizacije između katastra i zemljišnih knjiga završava bez znanja Srba. Iako su nosioci prava na nekretninu, njima se ne upućuju pismeni pozivi tako da većina njih i ne zna da se nad njihovom zaostalom imovinom ili posjedom provodi bilo kakav upravni ili sudski postupak. Obavještenja o tome objavljuju se samo u "Službenom glasniku FBiH"ili u jednim dnevnim novinama. Slična, ako ne i ista metoda, primenjuje se i u Hrvatskoj.

Zbog ozbiljnosti situacije i posljedica evidentno smišljenog načina izvlašćivanja iz zemljišnih knjiga vjekovnih vlasnika i posjednika, Vlada Republike Srpske otvorila je šest kancelarija za stručnu pravnu pomoć izbjeglim i raseljenim licima iz FBiH. Tu pomoć do sada je već zatražilo 3.800 Srba čija je nepokretna imovina jednostavno nestala u tom nakaradnom i nedemokratskom procesu „sređivanja” novih zemljišnih knjiga.

Đorđe Radanović, predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH, koji je i zamjenik koordinatora za rad kancelarija, kaže kako su srpske parcele, jednostavno, nestajale negdje na relaciji između katastra i gruntovnice. Stoga on smatra da je od izuzetne važnosti da se Srbi koji imaju imovinu na teritoriji FBiH, bez obzira na to gdje trenutno žive, čim prije jave, jer će, u protivnom, ostati bez te imovine.

„U zabludi su svi oni koji misle da je njihova parcela upisana u neku evidenciju, katastar i da je njihovo ime tamo za sva vremena. To ime može začas da se promijeni”, rekao je Radanović za „Politiku”, istaknuvši da se svi oni koji bi željeli uvid u vlasničko stanje svoje djedovine, mogu javiti u jednu od kancelarija ukoliko im je potrebna i stručna pravna pomoć. Cilj je, kaže on, da „dođemo do svakog Srbina i ukažemo mu na problem koji postoji vezano za vlasničko stanje njegove djedovine".

"Politika" piše da je do posljednjih ratnih dešavanja u BiH na prostoru današnje Federacije živelo je 541.000 Srba, od kojih se njih oko 400.000 i dan-danas bavi različitim pitanjima zaštite prava u tom entitetu, a jedno od njih je i pitanje imovine. Prema podacima popisa iz 1991. godine, čak 32 odsto sadašnje Federacije BiH bila je većinski srpska teritorija, jer su Srbi živjeli u ruralnim područjima.

Nedavno je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, govoreći o protjerivanju oko 150.000 Srba iz Sarajeva, podsjetio da su oni na širem području tog grada imali imovinu vrijednu 50 milijardi konvertibilnih maraka. Spomenuo je, između ostalog, stanove u vlasništvu Srba koje su oni, kako je rekao, „prodavali budzašto”. Neki od protjeranih sarajevskih Srba, napomenuo je Dodik, još pokušavaju da vrate u vlasništvo stan koji su otkupili prije ratnih zbivanja, a koji na nezakonit način godinama koristi neko drugi, zaključuje "Politika".