Muslimani uče da je "saburom je džennet prekriven" i da je "Allah na strani strpljivih.."

Još su drevni narodi uočili povezanost ishrane sa zdravljem, ponašanjem, duhovnošću. Zato nije slučajno da većina religija propisuje post kao elemenat religiozne i duhovne prakse.

Post je sredstvo oplemenjivanja duha, čišćenja tijela, vodi smirenju duše, podučava skromnosti i odbacivanju loših namjera i želja. Ponekad se smatra da je post “molitva tijelom”. Na taj način se razvija duhovna disciplina, prevazilaženjem čulnih iskušenja fizičkog svijeta, jačanjem sposobnosti za doživljavanje Boga i fokusiranjem na duhovni razvoj.

Duhovnost predstavlja korijen svih religija, jer se sve religije zasnivaju na osnovnom pitanju - šta je u biti svega i kako postići najviši nivo harmonije i sreće na individualnom i društvenom planu. Post i hrana su, u tom kontekstu, veoma važan dio religioznih obreda i duhovnih rituala za mnoge vjere, uključujući najveće – kršćanstvo, judaizam, islam, hinduizam i budizam.

Islam

U islamu je u vrijeme mjeseca ramazana (9. mesec muslimanske, inače lunarne godine) obavezan post (saum), jedan od četiri stuba religije. Završava se pojavom mladog mjeseca i praznikom Bajramom, kad se slavi i dijele pokloni. Dvadeset osam dana posta, kompletnog uzdržavanja od jela, pića, seksualnih odnosa i pušenja preko dana, postali su period samodiscipline i izraz vjere. Ramazan obilježava period kada je Kur'an prvi put otkriven Muhamedu. Posti se i tokom drugih važnih religijskih datuma, kao što je deveti dan zul hidžaha. Neki muslimani biraju da poste ponedjeljkom ili četvrtkom ili oba dana. O postu govore i riječi poslanika Muhameda: “post je polovina strpljenja” i “strpljenje je polovina imana (vjerovanja)”.

Post je obaveza koja proistječe iz 183. ajeta sure El-Bekare. Ajet kojim je izravno naređen post glasi: O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, i to određeni broj dana - da biste bili bogobojazni. A ko od vas bude bolestan ili na putu - isti broj drugih dana. Onima koji ga teško podnose - otkupnina je jednog siromaha nahraniti.

U sljedećem, 185. ajetu iste sure, data su detaljnija objašnjenja zašto je obaveza posta smještena u mjesec ramazan. Također se u tom ajetu daju dodatna pojašnjenja koje se sve druge koristi kriju u činu posta, pa se kaže:

„U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, Upute za ljude i jasnih dokaza prave staze, i lučenja istine od laži. Pa koji od vas u ramazanu budu kod kuće, neka poste! A ko bude bolestan, ili bude na putu – toliko dana napostit će. Allah želi da vam olakša, a ne želi da vam oteža, i da navršite postom toliko dana, i da veličate Allaha zato jer vam je on ukazao na Pravu stazu i da budete zahvalni.“

KO JE DUŽAN POSTITI

Iz spomenutih ajeta je vidljivo da su postiti dužni oni muslimani koji u momentu nastupa mjeseca ramazana, ispunjavaju sljedeće uvjete:

• da su biološki punoljetni i umno zdravi;
• da su u tom momentu kod kuće a ne na putu;
• da su fizički zdravi u mjeri da mogu postiti bez ikakvih posljedica po svoje zdravlje.

KO JE OSLOBOĐEN POSTA

• bolesnik čija je bolest takvog karaktera da post na nju štetno utječe,
• putnik čije je putovanje izuzetan napor;
• vojnik, svejedno da li se on nalazi neposredno u borbi ili se nalazi u periodu napornih vježbi,
• žena u stanju hajza i nifasa, odnosno u menstrualnom ili u postporođajnom periodu;
• trudnica;
• dojilja;
• radnik na teškim fizičkim i psihičkim poslovima

Katolicizam i protestantizam

Katolici poste i uzdržavaju se od mesa na dan Čiste srijede i Veliki petak, kao i svakog petka u Velikom postu. Vjekovima je katolicima bilo zabranjeno da jedu meso petkom, ali od sredine 60-ih godina 20. vijeka, uzdržavanje od mesa van Velikog posta je bila stvar lokalne diskrecije. Kao alternativu za post petkom, neki ga zamjenjuju pokajanjem ili specijalnom molitvom. Cilj posta je kontrola tjelesnih želja, pokajanje za grijehove i solidarnost sa siromašnima. Veliki post priprema dušu za veliku gozbu asketskom praksom, a Veliki petak obilježava Isusovo stradanje. U kršćanstvu generalno vlada vjerovanje da preko hljeba i vina vjernici primaju u sebe tijelo i krv Isusa Krista, a to se dešava i kroz pričešće. Katolici poste bar jedan sat prije pričešća.

Kod protestanata je post stvar izbora pojedinca, crkve, organizacije ili zajednice. Neki se uzdržavaju od hrane ili pića potpuno, drugi piju samo vodu ili sokove, jedu određenu hranu, preskaču pojedine obroke ili se uzdržavaju od određenih iskušenja uopće. Posti se radi duhovnog razvoja, solidarnosti sa siromašnima i da bi se uspostavila protivteža potrošačkoj kulturi, ili da bi se Bogu uputile specijalne molbe i zahtjevi. Većina protestanata posti samo na Uskrs i Božić i ne prate ritualni post.

Pravoslavlje

Pravoslavna crkva uči da je post važno sredstvo za duhovni i tjelesni život i zdravlje. Tjelesni post ne koristi ako nije vezan sa duhovnim postom, kaže Sveti Jovan Zlatousti:

„Ne govori mi: Toliko dana sam postio, nisam jeo ovo ili ono, nisam pio vina, išao sam u gruboj haljini; nego kaži nam da li si od gnevnog čovjeka postao tih, od žestokog - blag.

Ako si iznutra pun zlobe, zašto si tijelo mučio? Ako je u tebi zavist i ljubav prema sticanju, da li je od koristi što si pio samo vodu? Ako je duša, koja je gospodarica tijela, zabludjela, zašto kažnjavaš slugu njezinog - svoje tijelo? Ne hvali se tjelesnim postom, jer on sam ne uzdiže na nebo bez molitve i milostinje".

Na pitanje: koja je mjera posta? - Sv. Vasilije Veliki odgovara: „U duhovnom postu mjera je jedna i važi za sve - potpuno udaljenje od svega što vodi grijehu.

Judaizam

U jevrejskoj praksi, post je ritualno razvijen i prožet bogatstvom molitvenih obreda. Posti se na Dan pomirenja, Jom kipur - posljednji od 10 dana pokajanja; post počinje na praznik Raš Hašana (početak jevrejske nove godine). Praktikuje se veliki obrok prije zalaska sunca uoči praznika i ne jede se sve do slijedećeg zalaska. Jevrejski posni dani takođe su vezani i za praznik koji se zove “Prelazak”.

“Prelazak” (Pasha) obiležava rađanje jevrejske nacije nakon spasenja od egipatske vlasti. Hrana, koja se jede tom prilikom, služi da pomogne razumijevanju priče o egzodusu. Jede se, recimo, beskvasni hljeb i nije dozvoljeno ništa što ima kvasac u sebi. Jevreji poste radi pokajanja za grijehe, kao i radi specijalnih molitvi upućenih Bogu.

Jevrejski zakon o hrani vodi porijeklo od prije više od 2000 godina i dio je općeg pravilnika ponašanja, koje održava identitet jevrejske zajednice. Hrana čini integralan dio života u religioznoj praksi Jevreja. “Kašrut” se odnosi na zakone vezane za hranu, a “košer” znači da je hrana dozvoljena ili “čista”, da je pripremljena na adekvatan način, da ju je rabin blagoslovio, dok je druga, “nečista”, strogo zabranjena. Postoje i određena pravila, koja zabranjuju kombiniranje mliječnih proizvoda sa mesom.

HinduizamPost se najčešće praktikuje na mlad mesec i tokom proslava kao što su Šivaratri, Sarasvati puđa i Durga puđa. Način posta zavisi od pojedinaca. Može uključiti post od 24 sata kompletnog uzdržavanja od hrane i pića, ali je mnogo češće samo uzdržavanje od čvrste hrane sa povremenim pijenjem mleka ili vode. Posti se da bi se povećala koncentracija tokom meditacije ili bogosluženja, radi pročišćenja tela, a nekada se posmatra i kao vid žrtvovanja.

U hinduizmu, zabrana životinjskih proizvoda varira od regiona do regiona. Dok je govedina generalno zabranjena, mliječni proizvodi, kao što su mlijeko, puter i jogurt se koriste u ishrani i misli se da povećavaju duhovnu snagu.. Hindu vjernici, takođe, izbjegavaju hranu koja može izazvati bol životinjama tokom proizvodnje hrane. Za životinje se smatra da su duhovne i ako hindu vjernici jedu meso životinja, donose sebi lošu “karmu. “Karma” predstavlja duhovni teret, koji akumuliramo ili koga se oslobađamo tokom života. “Hrana je Bog (Braman)” je uobičajena hinduska izreka. Hrana se smatra živim dijelom Bramana, a ova religija prihvata bukvalno maksimu “ti si ono što jedeš”. U skladu sa ciljem da se izbjegne nasilje prema drugim živim bićima, preporučuje se vegeterijanstvo, ali nije obavezujuće.

Budizam

Svi glavni pravci budizma praktikuju određene periode posta, obično kada je pun mjesec ili kada je neki praznik. U zavisnosti od tradicije, post najčešće znači uzdržavanje od čvrste hrane, uz dozvolu unošenja nekih tečnih napitaka. Post ima ulogu pročišćenja i služi kao sredstvo “oslobađanja uma”. Slično hinduističkom vjerovanju i filozofiji, koncept “karme” je značajan u budizmu, kao i izbjegavanje nasilja prema svim živim bićima. Oni čak vjeruju da je uzrok ljudske agresivnosti nasilje prema životinjama.