U Njemačkoj je od 2012. starosna granica za penzionisanje podignuta na 67 godina, a prema trenutnim podacima, to postepeno povećanje znači da sve više ljudi umre prije nego što dočeka u penziju.

Uprkos tome, zbog Covida-19 su ponovo sve glasniji oni koji traže da se ta granica pomjeri na 69 godina, piše "Deutsche Welle".

– U 2019. godini, 17 odsto preminulih u Njemačkoj nije navršio 67 godina, 14,4 odsto nije doživjelo ni 65. godinu. Ovo proizlazi iz odgovora MUP-a na zahtjev poslaničke grupe Ljevice – prenosi "Neue Osnabrücker Zeitung".

Ako se starosna granica za odlazak u penziju poveća na 69 godina, logično je da čak i više ljudi ne bi dostiglo starosnu granicu za odlazak u penziju, prenosi "Deutsche Welle".

U 2019. godini, 19,8 odsto svih preminulih bilo je mlađe od 69 godina, odnosno skoro svaki peti.

U aprilu je nekoliko ekonomskih instituta predložilo povećanje starosne granice za odlazak u penziju na 69 godina s obzirom na opterećenost državnog budžeta zbog pandemije.

– Takav korak donio bi dvostruku korist – pišu ti instituti u proljetnom izvještaju za saveznu vladu.

S jedne strane, povećali bi se prihodi penzijskog osiguranja, a s druge strane, više ljudi bi bilo dostupno za tržište rada.

Njemačka ima sve manje stanovništva koje je sve starije, rekao je potpredsjednik Instituta za ekonomska istraživanja iz grada Hale Oliver Holtemeler.

Ubuduće će razlika između broja mladih koji dolaze na tržište rada i starih koji ga napuštaju, biti oko 400.000 ljudi manje na godišnjem nivou.

Ekonomista je upozorio da bi to oštetilo njemačku privredu.

I njemačka centralna banka se, također, izjasnila za povećanje starosne granice za odlazak u penziju.

– Do sada neprekidno rastući očekivani životni vijek podrazumijeva sve duže trajanje penzije, dok periodi plaćanja doprinosa ostaju konstantni. Zato je logično povećanje starosne granice od 67 godina za odlazak u penziju – glasi obrazloženje Bundesbanke.