Kao u nizu intervjua do sada, i, što je još važnije, izlaganjima pred Vijećem sigurnosti UN-a u posljednih dvije godine, Inzko se nije libio prozvati krivce za političku nestabilnost u zemlji, potcrtati neprincipijelnost i nedosljednost političkih aktera i njihovu nespremnost da, takoreći, idu u korak s vremenom.

Kako se Inzkov mandat približavao kraju tako su sve glasniji bili zahtjevi da (konačno) upotrijebi bonske ovlasti, barem za neka bazična civilizacijska pitanja poput (nametanja) zakona o zabrani negiranja genocida.

Naravno, i u ovom intervjuu bonske ovlasti su bile jedno od pitanja, a Inzko je dao nekoliko vrlo zanimljivih i znakovitih odgovora.

Naime, na pitanje voditelja emisije "Gdje biste sada prvo upotrijebili bonske ovlasti?", Inzko odgovara - "Imam ja spisak", a zatim u dodaje: "Schmidt (idući visoki predstavnik, op. SB) će dobiti moj spisak.“

Imajući u vidu najavu predavanja "spika" prioriteta idućem visokom predstavniku, iz cjelokupnog intervjua može se zaključiti nekoliko aspekata djelovanja koje će Inzko preporučiti Schmidtu, odnosno koje će navesti u "spisku". Neka od tih pitanja svakako su dio 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, ali ne sva.

Prije svega, sada je već izvjesno da će Schmidt preuzeti rješavanje problema opetovanog negiranja genocida, koji je u značajnoj mjeri okupirao aktivnost Valentina Inzka u zadnjem periodu njegovog mandata.

"RS je najcentraliziranija i hoće kažu i oni u Evropu, ali moraju znati da su revizionizam i poricanje genocida u suprotnosti sa najosmovnijim evropskim vrijednostima", rekao je Inzko.

Još uvijek, uprkos brojnim pritiscima, nije usvojen zakon o javnim nabavkama u BiH. Sudeći prema riječima Inzka, očigledno je da će se ovo pitanje naći na njegovom "spisku" prioriteta za Schmidta, budući da ih je svrstao u klasu onih za koje bi upotrijebio bonske ovlasti

Zanimljivo je i da je odmah uz Zakon o javnim nabavkama, Inzko pomenuo i pitanje zapošljavanja u javnom sektoru, koje bi također regulirao zakonom donijetim bonskim ovlaštenjem da je mogao. U tu "klasu" spada i problem nostrifikacije diploma. Naveo je primjer prednosti koju zbog toga imaju svršenici privatnih fakulteta u BiH sumnjivog kvaliteta nastavnog procesa u odnosu na svršenike najeminetnijih svjetskih univerziteta.

Pored toga, Inzko je dodao i problem učešća žena u politici, istićući da bi rado upotrijebio bonske ovlasti da se broj žena na izvršnim funkcijama mora biti 50 posto.

Izvjesno je i da će se pitanje reforme izbornog zakonodavstva naći na Inzkovom "spisku". Inzko ističe da su ta reforma potrebna, i vrlo jasno istakao šta pod njima podrazumijeva. U startu je otpisao famoznu presudu "Ljubić" koju HDZ koristi kao argument za udovoljenje njihovim "reformskim željama".

"Odluka Ustavnog suda u slučaju Ljubić je provedena da odmah budem jasan. Ne treba to podgrijavati. Provedena je i to se tiče samo entiteta, Federacije BiH, ne države", rekao je Inzko.

Inzko prihvata da "postoje neke frustracije kod Hrvata" za koje treba imati razumijevanja, ali je isto tako jasno da će u njegovim preporukama Schmidtu fokus biti na presudama Evropskog suda za ljudska prava i spriječavanju, kako kaže, "pljačke na izborima".

U više navrata je potcrtao da prisustvo međunarodnih snaga i međunarodnih institucija u BiH, pa i OHR-a, nije sporno, niti upitno sa stanovišta suvereniteta države, što često naglašavaju političari iz RS-a.

Inzko navodi niz primjera iz historije ali i sadašnjosti, gdje međunarodne snage i medijatori imaju jak utjecaj na domaće prilike. Tako Inzko navodi primjer 45-ogodišnjeg "ograničenog suvereniteta Njemačke", primjer Austrije, Japana, Južne Koreje i Kipra, čime je očigledno želio poručiti da će utjecaj međunarodne zajednice u BiH i dalje trajati, i da na ta pitanja domaći političari ne trebaju trošiti energiju.

Vrlo zanimljiva i simbolična je bila i izjava Inzka o najavljenoj gradni hidrelektrana na Drini, odnosno prepričani djelić razgovora koji je vodio sa novim visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, koji bi mogao naznačiti odnos budućeg visokog predstavnika prema ovom pitanju.

"Prekjučer sam razgovarao sa Schmidtom o hidroelektrani Buk Bijela na Drini. I on mi je rekao: Inzko šta vi tu toliko pravite probleme, lako je rješiti pitanje državne imovine kad je o rijekama riječ. Imaš rijeke prve kategorije, druge i treće. Prva kategorija to su velike rijeke, Neretva, Drina. Neće male potoke države rješavati", rekao je Inzko za Federalni radio.

(SB)