"Apsolutno će doći do ofanzive, mislim da je ofanziva već u toku", citiraju hrvatski mediji izjavu Valentina Inzko u intervjuu za Radio Slobodna Evropa.

Inzko je kazao kako je njemački političar Schmidt već obavio razgovore s visokim zvničnicima u američkoj administraciji te u Berlinu i Bruxellesu, a obavio je i prve telefonske razgovore s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem te s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Ranije ove sedmice, Schmidta je za novog visokog predstavnika imenovao Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC), a Inzko je odmah nakon toga podno ostavku uz dogovor da ona stupi na snagu 1. augusta, kada će posao u Sarajevu preuzeti njegov nasljednik.

Hrvatski mediji pišu kako je Schmidt nakon imenovanja u kratkim izjavama za medije u BiH kazao kako se raduje novom poslu te kako je najvažnija zadaća pomoći BiH na njezinom evropskom putu.

Nije želio komentirati trenutno stanje u BiH pojašnjavajući kako će se od toga suzdržati sve dok ne preuzme novu dužnost.

Njegovom imenovanju na Upravnom odboru PIC-a usprotivio se predstavnik Rusije, koja traži da se OHR zatvori. Rusija kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a teoretski ima mogućnost u tom tijelu ponovo otvoriti pitanje imenovanja Schmidta, ali prema dostupnim informacijama, neće uspjeti blokirati ovu odluku, jer formalnog glasanja u Vijeću sigurnosti neće ni biti, piše zagrebački "Jutarnji list".

Ovaj list tvrdi da će Upravni odbor PIC-a samo izvjestiti Vijeće sigurnosti o svojoj odluci, a ona će državama članicama biti tek data na znanje!

Schmidt će tako biti osmi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH sa zadaćom nadziranja provedbe civilnog dijela Dejtonskog sporazuma, kako je definirano njegovim Aneksom 10. Tim je dokumentom definirano i da je visoki predstavnik "vrhovni tumač", odnosno konačni autoritet u interpretaciji sadržaja.

Novom visokom predstavniku teoretski su na raspolaganju snažni mehanizmi, poznati pod nazivom "bonske ovlasti" na osnovu odluke PIC-a iz 1997. godine. 

Visoki predstavnik tada je dobio prošireni mandat, koji mu omogućava da smijeni dužnosnike koji krše zakone i Dejtonski sporazum te da nametne zakone i odluke ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH.

Visoki predstavnici su od 1997. godine, koristeći taj mehanizam, nametnuli više od 900 odluka te smijenili na stotine izabranih dužnosnika. Najviše je za njima posezao Paddy Ashdown, koji je nametnuo 430 odluka i smijenio čak 59 dužnosnika.

Te su se brojke s novim visokim predstavnicima postepeno smanjivale da bi u mandatu Valentina Inzka, koji je na dužnosti u BiH od 2009. godine, bilo nametnuo pedesetak odluka.

Rezultat je to procjene PIC-a od prije desetak godina kako je potrebno pružiti priliku domaćim političarima da djeluju i pokažu da su sposobni provoditi reforme, ali Inzko sada upozorava kako to baš i nije bila mudra odluka, jer je njen rezultat decenija stagnacija i blokada.

Na pitanje šta bi savjetovao svom nasljedniku, odgovorio je kako bi najbolji pristup bio kombinirati dvije faze, odnosno onu u kojoj je međunarodna zajednica radikalno intervenirala i drugu u kojoj je uglavnom promatrala zbivanja.

"Prvu fazu, kada je međunarodna zajednica bila tu jako prisutna na robustan način, treba osvježiti da sada ova Schmidtova faza bude kombinacija, da ta faza bude mješavina prve i druge faze", kazao je Inzko.