Vijeće plemenskih vođa traži da se odgodi planirano potpisivanje sporazuma između dviju država. Vlada u Berlinu Namibiji je ponudila 1,1 milijardi eura u roku od 30 godina, a vijeće koje priznaje namibijska vlada to je u priopćenju prozvalo "neprihvatljivim“ i "uvredom za njihovo postojanje“.

"Uvredljivi iznos“ je odbačen, no vijeće je pozdravilo to što je njemačka vlada priznala genocid, preuzela odgovornost za zločine i najavila da će zatražiti oprost. 

Plemenski vođe traže ponovne pregovore o reparacijama. Druga organizacija koja okuplja pripadnike grupe Herero već je njemački prijedlog prozvala prevarom i propagandom.

Njemačka i vlada Namibije postigle su dogovor prošle sedmice, nakon gotovo dva mjeseca pregovora. Etničke grupe se žale da nisu sudjelovale u pregovorima i da se stoga ne mogu na vrijeme konsultirati sa svojim pripadnicima. 

Njemačka vlada ponavlja kako ne postoji pravna obveza reparacija, nego da se 1,1 milijardi eura odštete smatraju političkom i moralnom dužnošću. 

Njemački vojnici su između 1904. i 1908. ubili oko 65 hiljada pripadnika etničke grupe Herero i 10 hiljada Nama, a povjesničari i Ujedinjeni narodi to dugo nazivaju prvim genocidom 20. stoljeća, piše agencija Reuters. 

Krvava bitka kod Waterberga dogodila se 11. avgusta 1904., na visoravni Waterberg u Namibiji (današnji Nacionalni park Waterberg) tokom rata između Nijemaca i Bantu naroda Herero.

Njemački general pukovnik Lothar von Trotha, bio je komandant jedinica u koloniji Njemačka Jugozapadna Afrika, a na čelu Herera bio je Samuel Maharero.

Gotovo dvije trećine stanovništva Herero izgubili su živote, a oko hiljadu njih pobjegli su u Bečuanu (sada Bocvana), gdje su dobili azil. Grobovi njemačkih vojnika koji su ovdje izgubili živote, još uvijek se mogu vidjeti u podnožju parka. Ubijeno je 26 njemačkih vojnika.

Procjenjuje se da je Herera u Namibiji oko 1900. godine bilo oko 80,000, ali im je broj 1905. godine spao na svega oko 16,000 u Namibiji, a oko 75% bilo je istrebljeno do 1911. Do istrebljenja dolazi nakon ustanka 1904. protiv njemačkog kolonijalizma, kada je na njih udario general Lothar von Trotha.^[

Oko 15,000 Herera odvedeno je u pustinju Kalahari i ostavljeno, da gladuju. To je bio prvi genocid 20. stoljeća.