U Sarajevu je u utorak održana konferencija za medije povodom projekta ”Pristup prevenciji trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini fokusiran na žrtvu; poboljšanje identifikacije, zaštite i pristupa pravdi”, na kojoj su prezentirana postignuća i ciljevi ostvarene realizacijom projektnih aktivnosti, javlja Anadolu Agency (AA)

Tom prilikom predstavljeni su minimalni standardi za pružanje podrške žrtvama trgovine ljudima, posebno djeci u Bosni i Hercegovini, rezultati provedenih aktivnosti monitoringa, izrađeni Priručnik za pružanje pravne pomoći žrtvama trgovine ljudima te pružanje pravne pomoći žrtvama trgovine ljudima realizovane u toku projekta.

Amela Efendić, voditeljica Ureda MFS-EMMAUS Sarajevo, kazala je kako je cilj predstaviti rezultate dvogodišnjeg projekta koji Međunarodni forum solidarnosti EMMAUS realizira u saradnji sa Ministarstvom sigurnosti BiH, državnim koordinatorom za sprečavanje trgovine ljudima u BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice u BiH, a uz podršku USAID-a.

”Projekt je prvenstveno dio naših programskih aktivnosti, iako je trajao dvije godine, dio je naših dugogodišnjih (aktivnosti, op. a.). Preko 22 godine EMMAUS se bavi sprečavanjem trgovine ljudima u BiH tako da on čini jednu cjelinu sa svim drugim aktivnostima, ali nam je od izuzetnog značaja, jer je došao u pravom trenutku za BiH, jer BiH se protekle tri godine nalazi na watch listi, odnosno listi posmatranja američkog izvještaja State Departmenta o stanju u oblasti sprečavanja trgovine ljudima i mi se nadamo da će aktivnosti koje smo realizirali u protekle dvije godine, doprinijeti da se BiH pomakne s tog mjesta i da ne bude na listi posmatranja”, rekla je Efendić.

Dodala je kako su aktivnosti značajne, jer su usmjerene na žrtve ovog krivičnog djela, a svi trebaju imati na umu da su žrtve ovog krivičnog djela u BiH u posljednjih 10 godina upravo djeca, državljani BiH kojima se trguje u svrhu prisilnog prosjačenja, prisilnog služenja u kući, u svrhu drugih oblika eksploatacije, prisilno ugovorenih brakova…

Ukazala je i na to da su tu punoljetni državljani BiH kojima se trguje u svrhu radne eksploatacije u drugim zemljama.

”Zaista je to problem na koji obraćamo malo pažnje u BiH”, rekla je Efendić, koja je istaknula rad u protekle dvije godine svih državnih institucija, posebno državnog koordinatora i Ministarstva sigurnosti, u saradnji s nevladinim organizacijama koji su uložili napore da se kompletno rekonstruiše državni referalni mehanizam i obrati veća pažnja na identifikaciju žrtava trgovine ljudima, zadovoljenje njihovih prava, zagarantovanih sloboda i zaštite koju uživaju po svim konvencijama koje je država potpisala i ratificirala u proteklom periodu.

Naglasila je kako je povećan broj identifikovanih žrtava, a MFS Emmaus, kao organizacija koja ima potpisane protokole s oba nadležna ministarstva, primila je veći broj žrtava, posebno djece, te asistira većem broju žrtava i to je direktan rezultat spomenutih aktivnosti.

Efendić dodaje kako je rađeno na pružanju veće pravne pomoći žrtvama trgovine ljudima, kreiranju jedne skupine pravnih zastupnika koji će ubuduće moći zastupati žrtve u krivičnim procesima, jer je to ono što nedostaje.

”Obično se desi da prestupnik ima veću pravnu zaštitu nego što ima žrtva u krivičnim procesima, također smo radili na edukaciji profesionalaca, znači da i svi ovi novi profesionalci koji su u tzv. lokalnim koordinacionim timovima, kroz rekonstrukciju državnog referalnog mehanizma, da i oni budu educirani za identifikaciju, bolju zaštitu žrtava, bolju pomoć žrtvama tokom cijelog procesa, a dodatno se radilo i na reintegraciji žrtava tako da mogu reći da se dosta toga unaprijedilo i nadam se da će se sva djela pokazati u tom izvještaju”, rekla je Efendić.

Samir Rizvo, državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne imigracije u BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH, kazao je kako je trgovina ljudima fenomen koji globalno i u BiH “uporno opstaje uprkos svim poduzetim mjerama”.

Podsjetio je da je Ministarstvo sigurnosti BiH, kao koordinirajuća institucija u okviru Vijeća ministara BiH za ove aktivnosti predložilo niz mjera, a Vijeće usvojilo Strategiju suprotstavljanja trgovini ljudima.

”U posljednje dvije godine naporno radimo na izgradnji kompletnog sistema i mehanizama za borbu protiv trgovine ljudima. Jedna od bitnih stavki s obzirom na prirodu trgovine ljudima, jeste sveoubhvatan odgovor cijelog društva, ne samo nadležnih institucija, nego i organizacija civilnog društva i drugih subjekata“, rekao je Rizvo.

Istaknuo je kako su u proteklom periodu postignuti značajni rezultati.

”U posljednje dvije godine bilježimo povećanje broja identifikovanih žrtava uz istovremeno povećanje broja provedenih krivičnih istraga, ali i izrečenih presuda. U posljednje dvije godine smo uspjeli da pooštrimo kaznenu politiku i izreknemo niz ozbiljnih kazni za trgovinu ljudima tako da možemo očekivati da će izvještaj međunarodnih organizacija koje nadziru ovaj fenomen biti ubuduće povoljniji što se tiče BiH“, rekao je Rizvo.

Rizvo je kazao i kako organizovano i prisilno prosjačenje posebno uz korištenje djece jeste jedan oblik trgovine ljudima na ulicama u BiH. Ukazao je na niz koraka poduzetih kako bi se ukazalo na ovaj problem.

Istaknuo je kako je u protekle dvije godine otkriveno nekoliko krivičnih grupa koje su se bavile ovim djelom, a pokrenuti su i krivični postupci.

Saliha Đuderija, pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, kazala je kako je značajno objediniti sve standarde kada je u pitanju zaštita ljudskih prava žrtava trgovine ljudima, posebno djece, i posebno proces edukacije profesionalaca, jer je to jedan od stubova uspješne borbe i suzbijanja trgovine ljudima.

”Velika je fluktuacija kadrova i jako veliki broj institucija je uključen u ovaj proces. Iz tog razloga smo mi, u okviru pristupa trgovini ljudima, odnosno izrade ovih minimalnih standarda, dali jedan posebno stručni dio, koji je za nas veoma važan i sada i u budućnosti zato što smo, zapravo, u ovoj godini praktično objedinili sve ono što smo manje-više dosad zadnjih desetak godina radili kada je u pitanju edukacija i definisanje profesionalnih standarda”, rekla je Đuderija.

Dodala je kako su na ovaj način postavljeni bazni standardi na osnovu kojih će ove i narednih godina pratiti koliko su uspješni u profesionalnom odnosu prema žrtvama trgovine ljudima, s posebnim fokusom na zaštitu prava djece, manjina, migranata i Roma.