"Čast mi je i angažovat ću se za ostvarenje bliske saradnje sa međunarodnom zajednicom u izgradnji budućnosti naroda Bosne i Hercegovine na njihovom putu ka Evropskoj uniji." Ovim je riječima Christian Schmidt na popularnom bosanskom internet-portalu Klix.ba prokomentarisao svoje imenovanje za novog visokog predstavnika u BiH 27. maja 2021. godine. Odlukom Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) iskusni političar iż CSU-a drugi je Nijemac na poziciji visokog predstavnika.

Predsjednici (zdesna nalijevo) Izetbegović (BiH), Tuđman (Hrvatska) i Milošević (Srbija) potpisali su u decembru 1995. u Parizu Dejtonski sporazum kojim je ustanovljen OHR - Ured visokog predstavnika sa ciljem da nadgleda njegovo provođenje.

Zadatak nadziranja provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan krvavi rat u BiH (1992. - 1995.) i implementacije njegovog političko-civilnog dijela, pokazao se sve samo ne jednostavnim. Zbog stalnih blokada, posebno od bosanskih Srba i bosanskih Hrvata, država BiH danas je praktično nefunkcionalna i pokazuje mali napredak na putu ka održivoj demokratiji.

Neophodne reforme na putu ka EU nisu provedene. Istovremeno, secesionistički zahtjevi postaju sve glasniji. Etnonacionalisti iz tri najveće etničke grupe - bosanski Srbi, bosanski Hrvati i Bošnjaci - na vlasti su od kraja rata i koče sve pokušaje reformi u ovoj izmučenoj zemlji.

Austrijanac Valentin Inzko obavljao je funkciju visokog predstavnika u BiH u posljednjih dvanaest godina. Nažalost, ruke su mu bile vezane zbog nedostatka podrške međunarodne zajednice. Zato i nije bilo puno napretka. Christian Schmidt je, prema tome, sada suočen s nimalo lakim zadatkom.

Ko je Christian Schmidt, koji će pratiti BiH na putu u EU?

Kandidatura Christiana Schmidta torpedirana je od samog početka: zlonamjerni glasovi su u januaru 2021. govorili o postojanju tajnog plana između Njemačke i Rusije protiv SAD-a; jedni su se žalili da "Njemačka radi na svoju ruku"; a drugi su rekli da je CSU-političar Schmidt previše blizak hrvatskoj nacionalističkoj stranci HDZ. Ipak, ubrzo se pokazalo da su sve ove tvrdnje - puke glasine.

Njemačka je, kao što je istaknulo Ministarstvo vanjskih poslova, predložila novog visokog predstavnika u "dogovoru sa međunarodnim partnerima i članovima Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira". Stoga bi ovu inicijativu trebalo pozdraviti, posebno zato što pokazuje da Njemačka i EU ponovo imaju veći interes za Bosnu i Hercegovinu. Također, treba naglasiti da budući visoki predstavnik ima podršku SAD-a.

Taktika Rusije

Nažalost, Rusija ne igra konstruktivnu ulogu u imenovanju visokog predstavnika. Naprotiv, vlada u Moskvi se tome suprotstavlja. To je već godinama ruska taktika. Iza ovoga stoji strategija čiji je cilj stvaranje nestabilnosti u Evropi i sprečavanje balkanskih zemalja da se pridruže NATO-u. U saradnji s bosanskim Srbima i Srbijom, ova taktika se definitivno pokazuje uspješnom.

Međutim, ovdje, također, treba napomenuti da su EU i SAD, zbog njihovog smanjenog interesa za regiju zapadnog Balkana tokom posljednjih 15 godina, olakšale Rusiji djelovanje. Moskva već godinama želi zatvoriti Ured visokog predstavnika (OHR), što bi u dogledno vrijeme pogoršalo krizu u BiH i ugrozilo i sam opstanak ove države. Stoga se Rusija generalno ne slaže s imenovanjem novog visokog predstavnika i traži sve načine da spriječi popunjavanje ove pozicije, piše Schwarz-Schilling u kolumni za "Deutsche Welle".

Nema pozicije UN-a

Christian Schmidt prvi je visoki predstavnik kojeg PIC (Vijeće za implementaciju mira), odnosno njegov Upravni odbor nisu jednoglasno imenovali. S obzirom na to da do sada nije postojala jasna procedura za imenovanje, Rusija se ne može pozivati na proceduru koja zahtijeva odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a. Bez obzira na to, Moskva sada pokušava instrumentalizovati Vijeće sigurnosti u svoju korist.

Rusija vjerovatno pretpostavlja da će svojim vetom moći oboriti odluku Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira. Ali ured visokog predstavnika nije pozicija koju je uveo UN, već ad hoc pozicija uvedena isključivo za provođenje Daytonskog mirovnog sporazuma?. I ja lično sam svojevremeno, kada sam stupio na funkciju visokog predstavnika, bio samo pozdravljen u Vijeću sigurnosti – to je uzeto na znanje bez posebne rezolucije.

Zbog toga je imenovanje novog visokog predstavnika Christiana Schmidta važeće i bez Vijeća sigurnosti UN-a.

Nema "smanjenog legitimiteta"

Ni Republika Srpska, jedan od dva "entiteta" BiH, ni njen politički predvodnik Milorad Dodik, kao ni susjedna Srbija, ne žele prihvatiti novog visokog predstavnika i nazivaju ga "nelegitimnim". Međutim, nije njihov zadatak da odlučuju o izboru novog visokog predstavnika.

Kada austrijski diplomata Wolfgang Petritsch, koji je bio visoki predstavnik za BiH od 1999. do 2002., na portalu Klix.ba postavi pitanja: Kako će Schmidt riješiti problem s Rusijom u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira? Kako će riješiti probleme s Dodikom? Ima li plan?, mora mu se ovako odgovoriti: Petritsch bi navedene činjenice morao uzeti na znanje i korigirati svoju pogrešnu pretpostavku o "smanjenom legitimitetu" novog visokog predstavnika.

Bosna i Hercegovina nije prepuštena sama sebi

Ukidanje OHR-a bilo bi opasno za BiH, jer se zemlja u ovakvom stanju u kakvom je sada, ne može prepustiti sama sebi. Kao visoki predstavnik, shvatio sam još 2006. godine da lokalni političari nisu zainteresovani za reforme i da je zemlji potrebno mnogo više angažmana i posvećenosti međunarodne zajednice. Pogotovo što postoje planovi vlada nekih zemalja EU i zapadnog Balkana da se zemlja konačno podijeli. 

Određeni akteri, kako se čini, sve što im ne odgovara, proglašavaju "nelegitimnim". Iznenađen sam da moj bivši kolega Petritsch ide u istom smjeru. Siguran sam da će BiH od 1. avgusta u Christianu Schmidtu dobiti sposobnog visokog predstavnika i da će mu Njemačka, EU i SAD pružiti istu neophodnu podršku koju je 27. maja 2021. godine dobio u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira (PIC).