“Očigledno da imamo pojačane aktivnosti migrantskih kretanja na drugim rutama prema zemljama EU, prvenstveno središnje Mediteranske rute. Ovakav razvoj situacije mogao bi biti povoljan i za BiH".

Posljednjih nekoliko mjeseci imamo broj migranata koji je na razini kraja 2017. godine, kada smo imali početak masovnih migracija u BiH.

Što očekuje Bosnu i Hercegovinu provjerila je Larisa Omerčić, javlja BHRT.

Migranti rute mijenjaju, ali od dolaska na tlo EU ne odustaju. Mediteranska ruta užarena, iz Libije do Italije, iz Maroka do Španjolske, sa sjevernoafričke obale do Europe svakodnevno stiže hiljade migranata.

Prema podacima UNHCR-a u prva četiri mjeseca u Italiju je pristiglo oko 10.400. Na obali Libije čeka polazak na put oko 70 000 migranata.

Druga, nama dobro poznata Balkanska ruta, pokazala se izrazito skupa za migrante.

Da bi stigli u BiH migranti su plaćali od tri do tri i pol hiljade eura cijenu po osobi.

I sve to da bi stigli do hrvatske granice, od koje ne mogu dalje.

“Nije jednostavno preći ni hrvatsku granicu, nije jednostavno nimalo. Prelazak je veoma skup. Mnogo je skupo doći do Grčke, strašniji za prelazak su i Turska i Iran, Makedonija je tu negdje”, kaže Osman iz Pakistana.

Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić iznosi ohrabrujuće podatke.

“Posljednjih nekoliko mjeseci imamo broj migranata koji je na razini kraja 2017. godine, kada smo imali početak masovnih migracija u BiH. Ohrabrujući je to podatak, ali svrha svih ovih aktivnosti jest da održimo tu razinu prisustva migranata”, rekao je on.

Iz Službe za poslove sa strancima BiH kažu da je jako bitan razvoj situacije Turske i Grčke.

Grčka je prije dva dana objavila da će promijeniti određena pravila i procedure prijema migranata, zbog čega će onemogućiti podnošenje zahtjeva za azil osobama koje budu dolazile s područja Turske u Grčku.

“Očigledno da imamo pojačane aktivnosti migrantskih kretanja na drugim rutama prema zemljama EU, prvenstveno središnje Mediteranske rute. Ovakav razvoj situacije mogao bi biti povoljan i za BiH u smislu smanjenog korištenja migrantske rute preko BiH”, kaže zamjenik ravnatelja Službe za poslove sa strancima Mirsad Buraz.

U prihvatnim centrima u BiH nalazi se trenutno 3.300 migranata.

Kapacitet u kampu Ušivak je 800 mjesta.

Sada, trenutno, ovdje se nalazi 500 migranata, radi se o ranjivim kategorijama, dakle to su obitelji i maloljetnici bez pratnje.

Primjetni su dolasci migranata, ali ne kao ranije, ističu iz IOM-a.

“Imamo skupine od po 30-50 članova obitelji koji se javljaju ovdje ili maloljetnika bez pratnje, ali nisu česte takve situacije, uglavnom je riječ o manjim grupicama. Sve su teži prolasci dalje, dakle, obitelji koje odlaze odavde u najčešćem slučaju se ponovno vraćaju ovdje. Nakon nekoliko dana se vrate na kapiju kampa i traže ponovni prijem zato što nisu uspjeli proći”, kazala je Azra Ibrahimović Srebrenica, rukovoditeljica kampa Ušivak, piše politički.ba

Žudnja migranata da se domognu ikakve europske obale, prelazi sve granice i prepreke.

U kampu Ušivak boravio je migrant čak s Tibeta, trenutno boravi djevojka iz Somalije. Do Europske unije preko Mediterana ili Balkana, još mnogo njih čeka svoju priliku.