U protekli petak i subotu Centralni dnevnik sa Senadom Hadžifejzovićem emitiran je iz Sandžaka, nastojeći na taj način približiti svojim gledaocima ovaj dio susjedne države u kojem živi značaj broj bošnjačkog stanovništva.

U jednom od inserata iz programa objavljenog na zvaničnom Youtube kanalu televizije "Face", naslovom a i u sadržaju pomenutog dijela programa izričito se tvrdi da je manastir Mileševa u Srbiji "mjesto krunisanja prvog i najvećeg bosanskog kralja Tvrtka".

Svaki odgovoran historičar u našoj zemlji koji je gledao ovaj program nesumnjivo je osjetio nelagodu slušajući ovakvo pojednostavljivanje krupnog naučnog pitanja, i serviranje gledaocima ove tvrdnje kao nedvojbene činjenice.

Krunisanje, odnosno mjesto krunisanja, kralja Tvrtka I Kotromanića jedno je od centralnih pitanja bosanskohercegovačke medijevalistike, koje više od jednog vijeka intigira historičare (ne samo iz BiH) željne razrješenje ove "Rubikove kocke", kako ga je u svom znamenitom radu "PROGLAŠENJE BOSNE KRALJEVSTVOM 1377. (Pokušaj revalorizacije)" okarakterisao pokojni akademik Dubravko Lovrenović.

Izlišno je izričito tvrditi da je Mileševo u Srbiji mjesto krunisanja kralja Tvrtka I Kotromanića pored niza ostalih razloga i zbog toga što su, kako piše pokojni akademik Lovernović, "historijskoj literaturi snažan pečat dali nacionalno-ideološki motivi, instrumentalizacija u političke svrhe i stapanje sa suvremenim predstavama, zasjenivši potrebu širenja istraživačkog dijapazona i njegova udijevanja u europske procese s kraja XIV. stoljeća".

Tvrdnja o Mileševu u Srbiji kao mjestu krunisanja Tvrtka I Kotromanića plod je starije historiografije, uglavnom srpske nacionalne orjentacije. No, da ta teza nije utemeljena na čvrstim dokazima upozorio je već Sima Ćirković, najznačajniji spski medijavelista koji je istraživao srednjovjekovnu Bosnu, riječima "možda u manastiru Mileševu". Nakon Ćirkovića, i drugi znameniti historičari poput Borisa Nilevića više ne tvrde izričito da je Mileševo u Srbiji mjesto krunidbe kralja Tvrtka.

Danas je u bosanskohercegovačkog historiografiji preovlađujuća teorija o krunisanju Tvrtka I Kotromanića razvijena u radovima pokojnog akademika Dubravka Lovrenovića. Lovrenović je, oslanjajući se na istraživanja čuvenih jugoslavenskih arheologa Đure Baslera i Pavla Anđelića (istraživača Visokog, Bobovca i Kraljeve Sutjeske), sistematizirajući i revalorizirajući sva dotadašnja naučna saznanja, a nakon provedenog vlastitog istraživanja, došao do jedinstvenog zaključka da se krunisanje kralja Tvrta I Kotromanića dogodilo u Milama kod Visokog od strane djeda Crkve bosanske. 

U nastavku pročitajte dio naučnog rada "PROGLAŠENJE BOSNE KRALJEVSTVOM 1377. (Pokušaj revalorizacije)", pokojnog akademika Lovrenovića u kojem iscrpno analizira ovo pitanje i konstatira da "ne preostaje drugo nego zaključiti da se prvi bosanski kralj okrunio u Milama kod Visokog".

(S. Begović)