Kako ekskluzivno doznaje zagrebački "Večernji list" u Bruxellesu, kompromis je pronađen jučer poslije podne, nakon čega je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nazvao Milanovića netom prije polijetanja iz Zagreba malo prije 16 sati i obojica su se složila da je sada sve izglađeno.

Nacrt NATO-ovog dokumenta, zvanog “communique” i napisanog na pedesetak stranica, spominje Bosnu i Hercegovinu u jednom kratkom dijelu, među drugim zemljama, od Bjelorusije i Ukrajine do Kosova, na koje se NATO referira. Hrvatska je proteklih sedmica tokom usaglašavanja nacrta tog dokumenta koji će se usvojiti danas na samitu, smatrala da se, kad se već govori o reformama koje su važne za euroatlantski put BiH, treba  spomenuti potreba reforme izbornog zakonodavstva, kao i Dejtonski sporazum i referenca na konstitutivne narode u BiH.

Velike zemlje saveznice imali su na to primjedbe i opirale se toj hrvatskoj ideji. Uglavnom, kako doznaje zagrebački "Večernji list", s objašnjenjem da je to predetaljno, a da takvi detalji ne spadaju u NATO-ove dokumente poput ovog. No, voljom predsjednika Zorana Milanovića Hrvatska se “ukopala” i zaprijetila da neće dati saglasnost na završni dokument samita.

Kompromis je, prema onome što smo doznali, ovakav: Izričito se spominje Dejtonski sporazum, kao i reforma izbornog zakonodavstva, što nikome ni jednog trenutka nije bilo sporno, ali se ne spominju konstitutivni narodi, na čemu je Milanović naročito insistirao, pokušavajući na taj način uvuči NATO pakt u oblikovanje političkog uređenja BiH. 

No, činjenica da NATO nije želio u završnom dokumentu spominjati "konstitutivne narode", daje za pravo onim koji tvrde da zapadne države preferiraju građansku BiH.

Samit šefova država ili vlada 30 zemalja saveznica NATO-a završava danas poslije podne, a očekuje se da će glavna simbolika biti povratak Amerike punim srcem i plućima u Savez. Nakon predsjednika Donalda Trumpa, koji je prije tri godine na samitu čak zaprijetio da bi mogao povući SAD iz NATO-a (i koji je, također, htio mijenjati nacrt deklaracije samita, ali su ga saradnici u tome sprečavali, upravo u strahu da ne napravi neku štetu), predsjednik Joe Biden vratio je Ameriku principu kolektivne odbrane i shvatanju da je sama Amerika snažnija sa saveznicima, bez obzira na povremena sitna razmimoilaženja. Biden želi iskoristiti današnji samit kako bi ojačao NATO i okrenuo ga prema budućnosti.