PROPALA STRATEGIJA HRVATSKE DIPLOMATIJE: Kako je nestala konstitutivnost iz rezolucija Evropskog parlamenta i kakva je tu uloga Komšića?

Nedavno je usvojen Izvještaj o Bosni i Hercegovini na Odboru za vanjsku politiku Evropskog parlamenta (AFET) na prijedlog Paola Rangela, specijalnog izvjestioca za BiH. Svi predstavnici Hrvatske glasali su protiv ovakvog izvještaja, očito vođeni potrebom da susjedna i navodno prijateljska Hrvatska, osim Izbornog zakona BiH, uređuje i unutrašnju organizaciju zemlje.

  • Politika

  • 16. Jun. 2021  17. Jun. 2021

  • 14

Naime, takozavni "najbolji prijatelji" Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu, na Odboru za vanjsku politiku EU parlamenta glasali su protiv Izvještaja o stanju u BiH, i protiv svega što u tome izvještaju što podrazumijeva ubrzanje EU puta BiH, poput 14 prioriteta iz Mišljenja EK, protiv koraka koji su učinjeni na NATO putu, pa čak i protiv tretiranja događaja u Srebrenici iz jula 1995. kao genocida.

Jedan od hrvatskih europarlamentaraca koji nije glasao za Izvještaj bio je i SDP-ov Tonino Picula. On je na pitanja novinara zašto nije podržao izvještaj, jučer između ostalog rekao: "Napominjem kako su se načela jednakopravnosti, supsidijarnosti i federalizma nalazila u izvještajima od 2013. do 2018., a njihovo poštivanje smatram nužnim da bi BiH dovršila tranziciju u djelotvornu, uključivu i potpuno funkcionalnu državu garantovane jednakosti i jednakopravnosti."

Ova izjava Picule, otkriva nam dvije važne stvari. Prva da se susjedna i navodno prijateljska Hrvatska nastoji umiješati u sva unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, sve do njene unutrašnje organizacije na temeljima federalizacije i supsidijarnosti.

Šta ovo zapravo znači? U najkraćem, Bosnu i Hercegovinu treba dodatno etnički podijeliti kroz federalizaciju, gdje bi u okviru supsidijarnosti, niži nivou vlasti (očito etnički podijeljeni) imali veća ovlaštenja od krovnih državnih institucija.

To je ideja za koju se Picula, ali i ostatak susjedne i "prijateljske" Hrvatske zalaže, a zapravo se radi o ratnim ciljevima, koje je Međunarodni sud iz Haga (ICTY) utvrdio kao udruženi zločinački poduhvat u svojoj presudi Prliću i ostalima iz 2018. godine. Tome se u posljednje vrijeme suprotstavlja Savezna Republika Njemačka, smatrajući da je načeo legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda uvod u dodatne etničke podjele Bosne o Hercegovine, što je za njih neprihvatljivo.

Na isti način, stoji i činjenica da je dolaskom Željka Komšića u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, ova stvar potpuno promijenjena, te da se od izvještaja Evropskog parlamenta o Bosni i Hercegovini, od 2019. godine pa nadalje više nigdje ne pominje ideja o federalizaciji Bosne i Hercegovine na temeljima supsidijarnosti i legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda.

Podsjećamo, Komšić je na samom početku mandata najavio da će se u susretima sa evropskim zvaničnicima snažno zalagati za odbacivanje principa konstitutivnosti u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava, što je nailazilo na brojne otpore u samoj BiH.

(SB)

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 14

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...