Decembar prošle i januar ove godine bili su izuzetno turbulentni za Socijaldemokratsku partiju BiH. Posljednji mjesec u godini je počeo "vatreno", uhapšen je predsjednik Opštinskog odbora Srebrenica Bego Bektić te članovi SDP-a Enver Hamzić i Muamer Sandžić zbog izbornih prevara.

Tek što se prašina slegla, početkom 2021. godine došlo je do formiranja nove Vlade Kantona Sarajevo od kadrova SDP-a, Naše stranke i NiP-a. "Nova Fortina vlada" formirana je dijelom od ministara iz "prve vlade", a dijelom od novih imena bez istaknutih rezultata u biografiji i poslovnih uspjeha.

Sve ovo, uz katastrofalan izborni rezultat u Kantonu Sarajevo, koji je zamaskiran koaliranje sa NS-om i NiP-om, zasmetalo je istaknutom zvaničniku SDP-a Zukanu Helezu, koji je podnio ostavku na funkciju šefa Kadrovske komisije SDP-a. Ubrzo nakon podnošenja ostavke, uslijedit će i afera s imenovanjem dugogodišnjeg kadra HDZ-a Bože Jurića za ministra u Vladi Tuzlanskog kantona, iako su se u SDP-u i Našoj stranci "zakleli" na vjernost nenacionalnim strankama.

Helez je potkraj januara u intervju za "Oslobođenje", osokoljen svježe datom ostavkom u turbulentnom razdoblju za stranku, zanemarivši otvorene okršaje s Demokratskom frontom, poručio da "razgovara s drugovima, prijateljima iz DF-a, Socijademokrata" i da "treba zakopati te sujete (lidera stranka) i okupiti sve lijeve stranke":

Na pitanje je li to moguće, Helez odgovara: "Moguće je i mora. Nikada BiH s desnim strankama neće biti cjelovita. Nikada neće doći do promjene Ustava s nacionalnim strankama. Promjene može napraviti samo multietnička stranka, a nikako nacionalne."

Nakon skoro šest mjeseci pauze, gotovo identičan poziv Demokratskoj fronti i Željku Komšiću stiže iz vrha SDP-a. Na svom Facebook profilu potpredsjednik SDP-a Vojin Mijatović bio je čak i direktniji od Heleza, s kojim gaji dobre odnose. Pozvao je Komšića da se "vrati" u SDP i poručio da od toga "zavisi kako će izgledati BiH nakon 2022. godine". I Mijatović, kao i Helez ranije, spominje lidere, koji imaju svoje "sujete" (Helez) i "frustracije" (Mijatović).

"Smatram da je vreme da lideri SDP-a i DF-a stave po strani sve nesuglasice i frustracije, imaju obavezu da vrate onaj veliki SDP BiH koji je nekad bio najveća partija u BiH... Nermine i Željko, imate obavezu da ovo uradite prema partiji u kojoj ste napravili karijere, prema novim generacijama u SDP-u i DF-u, prema građanima BiH koji vape za normalnom građanskom državom članicom EU i NATO-a", napisao je Mijatović.

Naravno, ovaj poziv iz SDP-a Komšiću ponovo dolazi u vrijeme otvorenih kritika na račun SDP-a. Ponovo je u centru pažnje Kanton Sarajevo. Takozvana "trojka" izložena je sve brojnijim kritikama zbog nespjeha u rješavanju komunalnih problema u gradu, a SDP i Naša stranka sve glasnije se prozivaju da su instrumente moći predali u ruke lideru NiP-a Elmedinu Konakoviću. Identične kritike na račun SDP-a i Naše stranke su u Tuzlanskom kantonu s obzirom na to da je sve očitije kako poluge moći u Vladi TK drži lider PDA Mirsad Kukić.

I Helez i Mijatović su načelno opravdali pozive DF-u i Komšiću tvrdnjom da je to "jedino rešenje za normalnu BiH" (građansku, op. SB-a), no nakon Mijatovićevog poziva ostaju u zraku najmanje tri pitanja: Zašto se obraća direktno Komšiću ukoliko je značajan nesrazmjer između njegovog izbornog rezultata i rezultata DF-a? Zašto, ukoliko u SDP-u imaju iskrene namjere, to čine nezvanično putem društvene mreže Facebook? Šta bi to značilo za koalicione veze SDP-a sa PDA i NiP-om?

Sva tri pitanja na koja ćemo odgovore, nadamo se, dobiti kasnije, aludiraju na jednu zajedničku tačku – nedostatak liderstva unutar Socijaldemokratske partije i vapaj za njim.

Za vrijeme dok SDP, kao, objektivno, najveća ljevičarska partija u BiH, doživljava unutarstranačke turbulencije, Komšić je sa pozicije člana Predsjedništva BiH i sa skromnom stranačkom infrastrukturom uspio izgraditi imidž nepopusljivog zagovornika građanske BiH s vidljivim uspjehom na međunarodnoj sceni. Stoga je moguće da određene strukture unutar SDP-a rješenje za probleme partije vide u povratku lidera DF-a u okrilje svoje bivše partije.

S druge strane, što je možda i izglednije, pozivi Komšiću su alatka u pritisku na sadašnjeg predsjednika Nermina Nikšića, s kojim je nezadovoljan dobar dio članstva SDP-a (podsjetimo da je Helez pozvao na zajedništvo s Komšićem i DF-om nakon ostavke na poziciju šefa Kadrovske komisije). Također, sve je jasnija pukotina između najistaknutijih potpredsjednika stranke Vojina Mijatovića i Denisa Bećirovića pa bi se Mijatovićev poziv Komšiću mogao razumjeti i kao poruka Nikšiću da konačno odabere stranu ukoliko i dalje želi da bude prvo ime stranke.

(SB)